DOYLE, Arthur Conan - "Baskervillski pas" (3)

(3) Čitanje dokumenta donosi priču o jednom pretku Baskervilleovih, Hugu Baskervillu, koji je bio gospodario zamkom u vrijeme Cromwellove revolucije. Bio je obijestan i pokvaren, a vrhunac toga ponašanja je došao kad se je zaljubio u kćer jednog slobodnog seljaka iz okolice. Kako ga je djevojka odbila, on je sa svojim ljudima došao u kuću njenog oca dok je bila sama, oteo je i doveo u zamak. Dok su Hugo i društvo slavili, djevojka se spustila niz bršljan i pobjegla kući. Hugo je nakon nekog vremena vidio da je djevojka pobjegla, pa je pustio pse da tragaju za njom i pošao na konju za psima. Hugovo društvo je, nakon nekog vremena, pošlo za Hugom i djevojkom. Na putu su naišli na pastira koji je vidio Huga, ali iza njega i neku veliku neman. Pošli su dalje i vidjeli Hugovu crnu kobilu kako prestrašeno bježi bez jahača, a nakon toga i Hugove lovačke pse pred ulazom u neku duboku jarugu. Trojica iz grupe uđoše u udolinu i nađoše ondje djevojku mrtvu od straha i Huga rastrganog grkljana, ali i veliku zvijer iznad Hugova tijela. Sva trojica pobjegoše, a odonda su Hugovi potomci umirali pod kletvom toga događaja. Tu se dokument završava. Sherlocku je cijela priča tek puka bajka, ali doktor Mortimer vadi isječak iz novina sa člankom u vezi smrti sira Charlesa Baskervilla, u kome stoji da je bio veliki dobrotvor i da je umro pod nerasvjetljenim okolnostima.

Legenda je najbolji dio romana dosada.

75 / 75 / 80 / 75 / 80 / 80 / 75 / 70 / 70 / 75 – 75,5

VERNE, Jules - "Tajanstveni otok" (1)

(1) Godina je 1865., 23. mart, mjesto radnje negdje na Pacifiku – posada balona očajnički pokušava zadržati visinu i iz košare izbacuje sav nepotreban teret. Nakon dramatičnog početka, dobivamo malo opširniji izvještaj – u košari je pet članova posade, oluja traje već pet dana, balon dnevno prevali 2000 milja, a oni nemaju nikakva pomoćna sredstva na raspolaganju pomoću kojih bi odredili svoj položaj. Nakon što su se riješili teških predmeta, balon se diže na 4500 stopa. Slijedećeg dana stvari izgledaju bolje – oluja se smirila, a i oblaci su se nešto kasnije razišli. Tada, međutim, balon opet počinje tonuti, pa oni bacaju i posljednji teret iz košare. Svuda oko njih je vodena pustinja Pacifika, kopna nigdje na vidiku. Kako se visina i dalje smanjuje, posada se rješava sada apsolutno svega, na kraju čak i same košare.

Napet početak, ali onda nepotrebno razvlačenje, čudan tok pripovijedanja.

75 / 65 / 60 / 70 / 70 / 65 / 70 / 65 / 65 / 60 – 66,5

ALBAHARI, David - "Brat" (5)

(5) U Filipovoj glavi se vrte mogući scenariji kako je taj njegov brat dospio u Argentinu i kako on nikada za njega nije saznao. Njegove špekulacije idu prilično daleko, pa u svemu čak vidi posljedicu divljih šezdesetih. Onda mu u oči upada predloženo mjesto sastanka – kavana "Brioni" je poprilično oronuli bircuz, za koji ga vežu ružne uspomene. Ondje se je on nekoliko godina napijao i nakon što je raskrstio s alkoholom, nikad više nije otišao tamo. Nakon toga njegove misli lete Borgesu i njegovom pisanju i navikama, a odande do navike čitanja i njegovog utjecaja na spavanje.

Divlje mijenjanje motiva, ovdje zvuči zabavno.

75 / 70 / 75 / 80 / 75 / 80 / 85 / 85 / 80 / 75 - 78

GARCIA MARQUEZ, Gabriel - "Sto godina samoće" (4)

(4) Nakon odustajanja od selidbe, Jose Arcadio posvećuje više vremena svojim sinovima, pogotovo njihovom obrazovanju. Tamo gdje prestaje znanje, on počinje izmišljati priče. Tada u selo dolaze i Cigani s mnoštvom novih čudesnih sprava, koje Jose Arcadija bacaju u euforiju. On traži Melquiadesa, ali doznaje da je ovaj umro. To šokira Jose Arcadija, ali on s djecom nastavlja obilazak vašara, pa tako oni nailaze na sanduk s ledom. Jose Arcadio je opčinjen ledom i tako zaboravlja Melquiadesovu smrt. Slijedeće poglavlje se vraća u 16. stoljeće i prošlost obitelji Buendia. Ursulina prabaka je pri napadu Drakea sjela u ognjište i dobila teške opekotine, što je dovelo do traumatičnih pojava, pa se obitelj preselila daleko od mora. Ondje njen muž ulazi u poslovni odnos s familijom Buendia i zajedno zarađuju veliki novac, a dolazi i do bračnih veza, pa su tako i Jose Arcadio i Ursula zapravo rođaci. Zbog toga se oni, pogotovo Ursula, boje da će imati deformiranu djecu. Unatoč tim strahovanjima, njih dvoje se vjenčaju, ali Ursula ne želi spolni odnos sa mužem, što dovodi do govorkanja u selu.

Lijep kraj prvog poglavlja i zanimljiv nastavak.

85 / 80 / 85 / 85 / 95 / 90 / 80 / 85 / 85 / 85 – 85,5

KEROUAC, Jack - "Na cesti" (3)

(3) Na poziv svog druga Rami Boncouera, Sal odlučuje poći na zapadnu obalu. Nakon dogovora s tetkom, on kreće na put, koji počinje u poetičnom raspoloženju, ali se uskoro pretvara u noćnu moru. Magistrala 6, kojom je namjeravao stopom doći do Nevade, izgleda poprilično pusta, a pljusak ga hvata bez zaklona, pa proklinje sebe i svoje idiotske planove. Ipak, na napuštenoj benzinskoj stanici pokupi ga jedan bračni par i daje mu savjet kojim putem bi imao više šanse. Vrativši se natrag u New York, jednostavno uzima bus i odlazi do Chicaga. U Chicagu se očito dobro provodi, sluša bop (vrsta jazza) u Loopu i šeta gradom, potom se busom vozi do Jolieta, Illinois (potrošio je više od pola novca), pa odande počinje stopirati. Prvo hvata kamion s dinamitom, potom neku ženu srednjih godina, s kojom stiže sve do Davenporta, Iowa, s prelazom preko Mississippija kao emotivnim momentom. Nakon kraćeg boravka u Davenportu, odlazak na zapadni izlaz iz grada i prerijski pejzaž.

Uvod je gotov, ovdje počinje roman.

75 / 80 / 80 / 85 / 85 / 80 / 85 / 85 / 80 / 80 – 81,5

SOFOKLO - "Kralj Edip" (5)

(5) U dijalogu sa zborom, Kreont se kune pred ljudima kako nije radio protiv kralja. Uto dolazi i Edip i ponavlja svoje optužbe i pred Kreontom. Kad se malo stišala bura Edipovog bijesa, počinju razgovarati o okolnostima Lajeve smrti. Edip ga pita da li se sjeća njega, Edipa, da je u to doba tu bio, što ovaj niječe. Kreont poriče da bi želio biti kralj, ne želi tu obavezu, zadovoljan je s moći koju ima, a kaže i da je proročanstvo ispravno prenio i da je za to spreman odgovarati, ako je nekakva krivica na njemu. Edip ne popušta i prijeti se Kreontu da će za izdaju platiti životom. Uto dolazi i Jokasta i grdi obojicu zbog svađe.

Malo mirniji nastavak.

75 / 75 / 80 / 85 / 85 / 80 / 80 / 75 / 70 / 75 – 78

VARGAS, Fred - "Bijesna vojska" (6)

(6) U međuvremenu Adamsberg razgovara s Danglardom u vezi s djevojčicom koja se je popela na vrh stabla kako bi zaštitila svoga zamorca. Nakon toga razgovara s poručnicom Retancourt, koja se brine za zlostavljanog goluba. Tokom tog razgovora, Valentine mu prilazi i govori kako je Lina, njena kćer, vidjela Bijesnu vojsku. Očito je riječ o nekoj bandi, ali o tome zasad ne dobijamo ništa. Veyrenc potpisuje radni ugovor, ostaje u policiji. Po dolasku kući, on ondje zatiče poručnicu s golubom i svoga sina Zerka, koga ona podučava kako treba hraniti životinju.

Dosta praznog hoda u ovom odlomku.

70 / 70 / 65 / 70 / 75 / 75 / 70 / 70 / 75 / 70 – 71

CAMUS, Albert - "Stranac" (5)

(5) Raymond potom daje detalje tuče – ima ljubavnicu koju izdržava, plaća joj stan i hranu, a zakačio se je s njenim bratom, jer je otkrio da ga ljubavnica vara, pa je nju pretukao namrtvo. Sad on želi da joj se osveti – želi joj napisati pismo, navesti je da se pokaje, spavati s njom, pa je izbaciti na ulicu. On pita Meursaulta šta misli o cijelom slučaju, da li bi i on tako postupio i da li bi mu mogao napisati pismo. Meursault se drži suzdržano po pitanju savjeta, a pismo pristaje napisati. Raymond je zadovoljan s pismom i Meursaulta naziva prijateljem. Slijedeći dani u Meusaultovom životu teku uobičajeno, a u subotu se nalazi sa Marijom. Oni odlaze na plažu, provode lijep dan, a nakon toga odlaze k njemu u stan. Ujutro on sprema ručak, priča Mariji o starcu Salamanu i njegovu psu, kad se iz Raymondovog stana začu buka i udaranje – očito je Raymondova ljubavnica ponovno došla. On je brutalno tuče, Marija želi da Meursault pozove policiju, ali on to odbija. Na kraju netko drugi poziva policiju, koja se nalazi pred vratima stana.

Radnja se naglo ubrzava i doseže privremenu kulminaciju.

80 / 75 / 80 / 85 / 90 / 85 / 80 / 80 / 85 / 90 – 83

GRASS, Günther - "Limeni bubanj" (1)

(1) Početak romana je nešto kao prolog – naš junak i pripovjedač je u lječilištu (psihijatriji?) i sa svojim bolničarem ima prijateljski odnos. On njemu priča priče, a bolničar mu pokazuje svoje radove od uzica koje veže u čvorove i od njih pravi figure. Sa svojim posjetiocima nema tako dobar odnos i smeta mu mnogo stvari koje oni rade u njegovoj sobi. Njegovu pažnju više zaokuplja papir po koga je poslao svoga njegovatelja Brunu. Rekao mu je da u dućanu traži "nevini papir" i s njom je Bruno uspio prodavačicu natjerati da pocrveni, na čemu mu je zahvalan. Nakon što je nabavljen papir i nađeno naliv-pero, naš junak premišlja kako bi počeo svoju priču, pa odlučuje kako će početi "daleko ispred sebe", od svojih praroditelja, tj. bake. U jednoj prilično kompleksnoj rečenici doznajemo da se baka u oktobru 1899. godine, jednog popodneva, nalazila na polju krumpira i kopala polje. Na sebi je imala više sukanja čiji položaj je posebnim redom svakoga dana mijenjala.

Vickast početak, krasne jezične konstrukcije.

80 / 75 / 80 / 80 / 85 / 90 / 85 / 80 / 85 / 85 – 82,5

HAMSUN, Knut - "Glad" (4)

(4) Misli kako se sve urotilo protiv njega, kako mu je to ubilo životnu volju. Spreman je već upustiti se u svađu s nekim bučnim ljudima u blizini, ali se ipak suzdržava i odlazi. Osjeća kako ga glad iscrpljuje i fizički i mentalno. U očaju zbog svog položaja osjeća isprva bijes, a potom se predaje bogu i moli se (barem zvuči kao molitva). Nakon toga pokušava pisati, ali su mu misli rastrojene i ne uspjeva se fokusirati. Osjeća slabost, osjeća kao da su dijelovi njegovog tijela strana tijela, kako se pomiču neovisno o njegovoj volji. Tada pored njega na klupu sjeda neki njemu nepoznati starac, i piscu pada u oči kako neobično drži svoje novine, i to mu zaokuplja misli, želi po svaku cijenu doći do tih novina i vidjeti što je u njima.

U nekim djelovima izuzetno potresno.

85 / 80 / 85 / 85 / 90 / 85 / 85 / 85 / 80 / 85 – 84,5

GRIN, Aleksandar - "Grimizna jedra" (5)

(5) Drugo poglavlje uvodi lik Arthura Greya, pomorskog kapetana. U kratkoj biografiji doznajemo da je iz bogate familije, koja živi u zlatnom kavezu i da Arthur ne želi tako živjeti. Još od malih nogu pokazivao je plemeniti i bistri duh, pa je tako još kao dijete pokrio krvave ruke Isusa na križu plavom bojom, jer ga je pogled mučio (OK, govori više o hipersenzibilnosti nego avanturizmu). Osim toga, volio je istraživati dvorac, pa je zavirivao u svaki ćošak, a pogotovo u vinski podrum. Vinar Poldičok mu priča priču o najskupocjenijem vinu koje se nalazi u podrumu, sherry Alicante iz vremena Cromwella, koji je duboko zakopan i koga se nitko ne usudi piti, pošto je isuviše dragocjeno, a misli se i kako je na njemu kletva. Mali Arthur odmah izjavljuje da se on ne boji i da će ga on piti. Od odlaska u kuhinju je malo zazirao, ali je taj strah s vremenom pobjedio, a s mladom kuharicom Betsy, koju je odveo doktoru da joj izliječi opeklinu, postaje veliki prijatelj.

Potpuno nova priča, novi početak.

75 / 75 / 70 / 70 / 75 / 75 / 80 / 80 / 85 / 85 - 77

HELLER, Joseph - "Kvaka 22" (1)

(1) Drugi svjetski rat, negdje u Italiji, baza američke avijacije, Yossarian je u bolnici zbog jetre. Liječnici ne znaju šta da rade s njim, pošto je negdje između zdravlja i žutice, a već nekoliko dana nema ni stolicu. Međutim, bol u jetri je već prošla, ali je Yossarian "zaboravio" to reći liječnicima, pošto mu se u bolnici dopada. Sličan stav ima i prema pismima svojim znancima – svima je javio da se je javio među dobrovoljce za opasnu misiju, a onda im se prestao javljati. Vrijeme u bolnici si je kratio cenzuriranjem vojničkih pisama, koja je precrtavao po raznim gramatičkim i svim drugim (vlastitim) pravilima. Dosada je prestala kad su u bolnici doveli Teksašanina, velikog patriotu, koga je Yossarian ubrzo uzeo na zub. Tada u sobu dovode i vojnika koji je bio sav u gipsu

Originalan početak, vickast, ali bez jačih poanti.

75 / 80 / 80 / 75 / 80 / 75 / 80 / 80 / 75 / 80 - 78

BUZZATI, Dino - "Tatarska pustinja" (5)

(5) Major savjetuje Drogu da se javi u ambulantu na promatranje i da mu liječnik da atest za premještaj. Ovome to baš nije drago, ne voli muljanje, pa mu major predlaže da ostane četiri mjeseca i pričeka redovni liječnički pregled. Drogo moli majora za dan vremena kako bi razmislio o svemu. Nakon toga Drogo moli majora za dopuštenje da vidi pustinju, ali ovaj to odbija, jer jedino straža smije ići na bedem, te ga uvjerava kako u tom pejzažu nema ništa posebno. Ipak, poručnik Morel odvodi Droga na bedem mimo propisa. On vidi dio ravnice pod njima, ali i jednu klisuru i zanima ga što se krije iza te klisure, ali to mu ni Morel ne može reći.

Jedinstvena atmosfera, mješavina iščekivanja i dosade.

75 / 70 / 75 / 75 / 80 / 80 / 85 / 80 / 75 / 80 – 77,5

ANDRIĆ, Ivo - "Na Drini ćuprija" (6)

(6) Abidaga je bjesan zbog sporog napretka radova i napada sve oko sebe. Za to vrijeme, u jednoj od koliba u kojoj su smješteni kulučari, jedan Crnogorac, koji se je slučajno zatekao u okolici i sejmeni ga sproveli na kuluk, vadi gusle i uz njih pjeva narodnu epsku pjesmu o caru Stefanu. Među onima koji ga slušaju je i Radisav sa Uništa, koji, potaknut junačkim pjesmama, počinje tražiti suborce za otpor protiv kuluka. Nalazi par dobrovoljaca koji će s njim rušiti ono što je već izgrađeno i pronijeti priču kako su to učinile vile. Slijedećih dana nastaju štete na gradnji – alat nestaje, urađeno se uništava, dok is­to­vre­me­no kolaju glasine o vilama, a u narodu se širi loš glas o mostu, kako među kršćanima, tako i među po­tu­ri­cama. Usto se širi i glas kako vila koja ruši most traži da se u njegove temelje zazida dvoje novorođenih blizanaca, a baš par blizanaca (mrtvorođenih) rađa neka maloumna djevojka u okolini.

Svakako jedna od ključnih scena romana.

80 / 85 / 90 / 85 / 85 / 90 / 90 / 85 / 85 / 90 – 86,5

BRIXY, Nenad - "Mrtvacima ulaz zabranjen" (2)

(2) Doznajemo da je Jennifer jedna od najljepših cura u Prenticevilleu i da joj se Timothy već duže vremena upucava, dosada bez uspjeha. Isto tako, ljubomoran je na Georgea, koji kod nje očito ima više ako ne uspjeha, a ono simpatija. O njemu doznajemo da je iz bogate familije, zgodan, ali i površan i glup (naravno, u Timothyjevoj percepciji). Toga dana, međutim, stvari kreću bolje po Timothyja, pošto je Jennifer vidjela Georgea s nekom plavušom, pa se ona baca na Timothyja i najavljuje da će doći k njemu pogledati njegovu zbirku ploča. Nakon što smo čuli uvod u priču, zvoni na vratima, ali na njima ne stoji Jennifer, već nepoznati muškaraca za koga Timothy isprva misli da je pijan, ali ubrzo uviđa da je čovjek mrtav. Pregleda ga i ne može otkriti nikakvu ranu koja bi mu otkrila kako je neznanac umro.

Uvod je gotov, postaje zanimljivo.

60 / 60 / 65 / 65 / 60 / 65 / 70 / 70 / 65 / 70 - 65

SIMENON, Georges - "Maigret u Picrattu" (5)

(5) Arlette je ubijena, naravno, nedavno, mrtvačka ukočenost još nije nastupila. Po računanju vremena koje je trebala do kuće, Maigret zaključuje da je ubijena odmah po dolasku u stan. U stanu nalaze neke od fotografija s posla, ona je u klubu bila striptizeta. Osim toga, nalaze ondje i neke fotografije na kojima je potpuno gola. Daljnje pretraživanje stana otkriva pribor za kuhanje i namirnice, što znači da je i kuhala u stanu. Maigret odlazi iz stana kako bi poduzeo daljnje korake. Prvo naziva u centralu i daje naređenje da obavjeste njenu familiju u Moulinsu, a potom odlazi u klub Picratt's kako bi ondje ispitao vlasnika i zaposlene i nalazi vlasnikovu ženu pri čišćenju kluba.

Prilično polagani tempo.

65 / 65 / 60 / 65 / 65 / 70 / 65 / 65 / 60 / 60 – 64

FRANCE, Anatole - "Bogovi žeđaju" (4)

(4) Evaristova majka pohvaljuje sina da je uvijek bio odgovoran i brinuo se za nju, ali da je za njihovu bijedu kriva revolucija. Tada se na njihovim vratima pojavi dje­voj­ka koja je željela od Evarista naručiti portret svoga za­ruč­nika koji je dobrovoljac u Ardenima. On joj govori da ne može napraviti portret bez modela, ali nalazi ak­va­rel jed­nog dobrovoljca koji ova uzima. Na početku tre­ćeg po­g­lavlja, Evarist odlazi Blaiseu, trgovcu gra­fi­ka­ma. On za­pra­vo odlazi tamo zbog Blaiseove kćerke Elodije, koju za­ti­če u radnji. Ona je prodala slike i provjerava nov­ča­ni­ce, po­što ima puno krivotvorenih u opticaju. Nakon toga, ona po­činje vesti, pri čemu očito postoji neki tajni kod iz­me­đu nje i Evarista. Doznajemo da Elodija ni jako mlada ni li­je­pa, ali joj se u držanju vidi neosporno strast koja privlači Evarista. Njih dvoje započinju razgovor oko vezenja.

Zbunjujuća epizoda s djevojkom koja kupuje sliku, potpuno odskače od glavne niti radnje.

75 / 80 / 80 / 75 / 80 / 80 / 85 / 80 / 80 / 75 - 79

CHRISTIE, Agatha - "Leš u biblioteci" (6)

(6) Mrtva djevojka ima između 16 i 18 godina i nitko je od posluge ne poznaje. Melchett misli kako bi u istragu trebalo uključiti Yard, a Slack predlaže da malo pritisnu Bantryjeve, što Melchettu uopće nije po volji. Još tokom planiranja idućih poteza u istrazi, dolazi poziv u vezi s identitetom žrtve – Ruby Keene, 18 godina, plesačica u Danemouthu (obalno turističko mjesto 12 km od sela). Melchett šalje Slacka tamo radi daljnje istrage. Ovaj dovodi sa sobom Josie, Josephine Turner, najbližu rođaku Ruby i ona identificira njeno tijelo. Nakon toga razgovor skreće na informacije o Ruby. Ona je nastupala u provincijskim družinama, učila je ples.

Počinje faza sakupljanja informacija.

65 / 60 / 65 / 70 / 65 / 60 / 60 / 65 / 60 / 65 – 63,5

ONETTI, Juan Carlos - "Brodogradilište" (4)

(4) Larsen govori Angelici da ju je slučajno vidio u dućanu i da ju je odonda želio ponovno vidjeti, a pri od­las­ku ljubi Josephinu (služavku), ali ona baš ne dijeli nje­gov žar. Slijedeće poglavlje se bavi slijedećom fazom Lar­senovog plana – susretom sa Jeremiasom Petrusom. Ond­je se upoznaje s Galvezom i Kunzom, dvojicom Pet­ru­sovih suradnika koji obavljaju inventuru u bro­do­gra­di­li­štu. Njih dvojica nisu baš prijateljski naklonjeni Larsenu, dje­luju pomalo podrugljivo. Ured i pogon su u prilično ru­šev­nom stanju, ali Petrus je očito u nekom svom svijetu. On očekuje "pobjedu pravde" (ne dobijamo nikakve de­ta­lje) i do tada želi izdržati. Galvez i Kunz se pokazuju kao pol­troni koji hrane starčev ego, a možda i kao očajnici koji se hvataju za slamku spasa. Petrus u vatrenom govoru brani vrijednost firme, vjeru u njenu budućnost i Larsenu nudi mjesto generalnog direktora.

Ovaj dio stvarno ulazi pod kožu.

80 / 85 / 80 / 85 / 90 / 90 / 85 / 90 / 95 / 90 - 87

PROUST, Marcel - "Combray" (3)

(3) Upoznajemo i lik piščeve bake, žene sklone prirodi, koja piščevim roditeljima zamjera što su razmazili dijete, ali sa svojim sklonostima je u obitelji svoga muža poprilično usamljena, pa je čest izvor šala i podmetanja, koje ona podnosi stoičkim mirom i istinskom ljubavlju. Pisac (kao dijete) voli baku i ima želju da je zaštiti od drugih, dok nju više od napijanja svoga muža boli slaba konstitucija njenog unuka (tj. pisca). Još jedan ključni moment iz piščeva djetinjstva je majčin poljubac prije spavanja. Njega je željno iščekivao, ali je u svojoj glavi već imao trenutak njenog odlaska, koji ga je žalostio, pa je želio da taj poljubac dođe što kasnije. Ipak, znalo je biti i večeri kad bi došli gosti (zapravo samo g. Swann), pa majka uopće nije dolazila prije spavanja. Nakon toga, slijedi detaljni opis odnosa g. Swanna s piščevom familijom – on je dobar poznanik piščevog djeda, koji je bio prijatelj Swannovog oca.

Krasan odlomak, pogotovo lik bake i uvođenje lika Swanna u radnju romana.

80 / 85 / 85 / 90 / 85 / 85 / 90 / 90 / 85 / 85 - 86

ŠENOA, August - "Čuvaj se senjske ruke" (5)

(5) Svi trče van na obalu i vide lađicu u kojoj su starci, žene i djeca, koju goni mletački brod. Mleci (tj. Arbanasi u njihovoj službi) pucaju na lađicu iz pušaka i ubijaju sve na lađici. Senjani žele poći u potjeru za njima, ali biskup ih zadržava obećanjem da će oni odgovorni za to platiti. Biskup s njima sklapa ugovor i dobija njihovu riječ da neće napadati mletačke brodove, a za uzvrat im je dopušteno ploviti za svoje potrebe do Istre. Kasnije, kapetan Danilo Barbo i knez Posedarić se sastaju i kapetan upozorava kneza da ne vjeruje Mlečanima. Treće poglavlje se odigrava u Veneciji. Noć je, oko ponoći, kad jedna gondola s maskiranim neznancem plovi kanalima, a svećenik dominikanac naređuje gondolijeru da je prati. Neznanac pristaje kod palače senatora Veluta, a radi se o biskupu Marku Antonu de Dominisu (riječki biskup?). Iz razgovora njih dvojice doznajemo da njihov plan uklanjanja Senjana ide preko Marijete Quirini, koja bi trebala zavesti nekog Austrijanca.

Mali predah u ovom odlomku, na nekim mjestima stereotipno.

75 / 80 / 75 / 75 / 70 / 75 / 70 / 75 / 70 / 70 – 73,5

LARSSON, Stieg - "Muškarci koji mrze žene" (1)

(1) Starac u Švedskoj, sad star 82 godine, svake godine dobija poštom pošiljku sa cvijetom, za koju ne zna odakle dolazi ni tko je šalje. Kako bi riješio misteriju, u pomoć poziva svoga vršnjaka, penzioniranog inspektora. Cijet koji je došao ove godine je iz Australije, gdje raste kao grm. Cvijet ne posjeduje nikakva posebna svojstva i ni po čemu nije poseban. Budući da je poslan iz Stockholma, važno je naglasiti da je uzgoj u Švedskoj vrlo težak i zahtjeva veliku vještinu. Doznajemo da su svi cvjetovi svake godine dolazili prešani i u istom formatu, stavljeni na papir za slikanje akvarela. Za penzioniranog inspektora taj slučaj je trn u oku, jer mu je to jedini nerješeni slučaj u čitavoj karijeri. Doznajemo i da je paket najčešće bio slan iz Stockholma, ali i iz par drugih inostranih gradova.

Polagan, ali i napet uvod u priču.

75 / 70 / 75 / 75 / 80 / 80 / 75 / 75 / 70 / 70 – 74,5

MARINKOVIĆ, Ranko - "Kiklop" (5)

(5) Melkior gleda sebe u izlogu i razmišlja koja bi bila najbolja taktika preživljavanja rata. Don Kuzma, koga Melkior prati, odlazi do vage i važe se ondje. Očito je on stalna mušterija i redovno kontrolira težinu kao da mu o tome ovisi život. Nakon njega i Melkior se važe, ali on za svoj ukus (i svoje potrebe – izbjegavanje mobilizacije) ima previše težine. Od čovjeka za vagom doznaje da se don Kuzma važe dvaput dnevno i to već tri godine, da redovno bilježi svoju težinu i da je u te tri godine izgubio dvadeset i šest kilograma. Osim toga, cjenka se oko svakog grama i očajava zbog svakog gubitka težine, pa odlazi na drugu vagu i ondje još jednom provjerava.

Originalna situacija, duhovita i ozbiljna u isto vrijeme.

90 / 85 / 80 / 80 / 85 / 80 / 85 / 90 / 85 / 80 - 84

CHANDLER, Raymond - "Dugi oproštaj" (6)

(6) Lennox priznaje da je u nevolji, našto Marlowe kao prvo ide skuhati kavu, a Lennoxu daje veliku čašu pića. Ovaj mu priznaje da je u nevolji i da već noćima nije spavao. Marlowe pregledava Lennoxov pištolj i vidi da nije korišten. Potom govori Lennoxu da mu, ako želi da ga odveze u Tijuanu, ne smije reći da je počinio neki zločin ili da zna kako je počinjen. Lennox nato počinje priču, ali s nejasnom porukom – govori kako će oko podneva posluga naći Sylviju u kući za goste, ali ne govori da je mrtva (ostaje nejasno).

Priča se polako pomiče s mjesta.

75 / 70 / 65 / 70 / 65 / 70 / 75 / 70 / 70 / 75 – 70,5

BULGAKOV, Mihail - "Majstor i Margarita" (6)

(6) Ješua potom još jednom poriče Pilatu sve ono zašto ga optužuju, ali ovaj traži da mu se zakune da je tako, jer je u njegovoj moći da prekine nit o kojoj Ješui visi život. Ješua mu odgovara da on (Pilat) tu moć nema, već da je ta moć u nečijim drugim rukama. Pilat iznosi dodatne detalje i svjedočenja – neki su ga ljudi vidjeli kako je kroz Suska vrata ušao u grad na magarcu, što Ješua poriče. Potom Pilata zanima zašto Ješua sve naziva "dobrim ljudima", a ovaj mu odgovara kako vjeruje da su svi ljudi u suštini dobri. Pilat dolazi do odluke u vezi presude – Ješua je duševni bolesnik i nipošto nije odgovoran za nerede u Jeršalaimu, i on odbija potvrditi smrtnu kaznu. Već je spreman sve izdiktirati pisaru, ali postoji još jedna točka optužbe – uvreda veličanstva. Čitava stvar sada Pilatu izgleda potpuno drugačije i pita Ješuu da li je nešto govorio Judi iz Kiriata. Ovaj potvrđuje da ga je preksinoć Juda iz Kiriata pozvao k sebi u kuću.

Mirniji odlomak, ništa posebno.

80 / 85 / 85 / 80 / 85 / 85 / 90 / 85 / 80 / 80 – 83,5

LEM, Stanislav - "Solaris" (3)

(3) Snaut i Kelvin se dogovaraju da se nađu za sat vre­me­na, a Snaut upozorava Kelvina da su na stanici samo Sartorius, Kelvin i on, pa ako ugleda nekog drugog ... Kel­vin želi iz Snauta izvući dodatne informacije, ali ih ovaj ne daje. Posljednje što Kelvin na Snautu primjećuje prije odlaska je skorena krv na zglobovima ruku. Nakon toga, on odlazi u svoju kabinu, čiji detaljni opis dobijamo. U kabini je poprilični nered, hrpa stvari je spremljeno u nju. Kelvin primjećuje da su neki instrumenti uništeni jakom toplinom, čak i keramički, što je gotovo nemoguće pri normalnim temperaturama. Nakon tuširanja, on traži po džepovima bilo kakav predmet koji bi mu mogao poslužiti kao oružje i nalazi ključ od stana.

Napetost se održava, ali se radnja pomalo vuče.

70 / 80 / 75 / 80 / 75 / 70 / 70 / 75 / 80 / 75 – 75

DOSTOJEVSKI, Fjodor M. - "Idiot" (5)

(5) Nakon što je knez još jednom šokirao komornika (pitao ga gdje bi mogao popušiti cigaretu), ovome cijela stvar postaje još sumnjivija, pa misli kako je knez ili prosjak ili luđak i kako bi zbog njega mogao imati problema. Odlučuje stvar prepustiti generalovom sekretaru Gavrili koji to treba odlučiti. Knez se raspituje i kad bi mogao posjetiti generalicu, ali na to ne dobija odgovor. Umjesto toga, njih dvojica još kratko čavrljaju o kneževom boravku u Švicarskoj, a nakon toga razgovor skreće na smrtnu kaznu giljotinom, koju je knez posmatrao u Francuskoj. Njih dvojica se ne slažu oko "humanosti" giljotine i duševnoj boli jedne takve kazne.

Početak odlomka otegnut, dio o smrtnoj kazni poput antičkog filozofskog dijaloga, ali dolazi iznenada i nekako nemotivirano.

80 / 80 / 85 / 85 / 80 / 75 / 80 / 75 / 85 / 90 – 81,5

BALZAC, Honore de - "Žena od trideset godina" (5)

(5) Grof primjećuje ljepotu konja kojeg Englez jaše, a Julie tek na primjedbu svog muža baca pogled na jahača, koji ih otada prati na pristojnom odstojanju. Oni dolaze u Tours, gdje je gorf došao vojnim poslom, a planirano je da Julie ostane kod jedne njegove rođake, bivše markize de Listomèrs-Landon. Nakon kratkog zadržavanja, grof odlazi, a njih dvije ostaju u markizinoj kući. U prvom njihovom povjerljivom razgovoru, markiza očito smatra Julie naivom zaljubljenom ludom.

I ovaj dio je relativno monoton, s dosta opisa, afektirano pisano.

60 / 65 / 65 / 60 / 60 / 65 / 60 / 60 / 55 / 60 - 61

PEKIĆ, Borislav - "Uspenje i sunovrat Ikara Gubelkijana" (3)

(3) Dobijamo kraću verziju prije o Ikaru, mladiću koji je sa svojim ocem Dedalusom pobjegao sa Krete poletjevši u napravi od ptičjim pera sljepljenim voskom, ali se je pri letu isuviše približio suncu koje mu je istopilo vosak, pa se on strmoglavio u more i poginuo. Ikar vidi u tome alegoriju oslobođenja naroda od neprijateljske okupacije, a njemu samom je to osveta za smrt roditelja. Scena za pokazivanje je lokalno klizalište, priredbu gleda i vojni protektor pokrajine (nema podatak gdje točno) Armin von Sachsendorf. Potom slijedi opis koreografije vježbe – u uvodu, iz podzemnog zatvora se Ikarus oslobađa kopanjem i puzanjem, a lik Minotaura (polu-bik) predstavlja Nijemce. Gledaoci (po piscu) shvaćaju poruku i zapanjeni su, pa od straha ne aplaudiraju, a protektor lista po programu i nakon toga se mršti, jer je shvatio o čemu se radi. Nakon toga u točki Ikarus dobija krila i s njima radi prve, nespretne pokušaje da se odvoji od zemlje.

Ključna točka romana, stvarno pisano u zanosu.

80 / 80 / 85 / 80 / 75 / 80 / 85 / 80 / 85 / 85 – 81,5

LALIĆ, Mihailo - "Lelejska gora" (1)

(1) Partizanska jedinica (to nigdje ne saznajemo, ali se može izvući iz konteksta) prolazi kroz predio utonuo u maglu. Naš junak Lado ne zna gdje se nalazi – ide za ostalima, svi su umorni, prljavi, izgladnjeli. On nosi na sebi neke stare krpe od hlača pune zakrpa i sjeća se kad su zadnji put bile pokrpane, sjeća se Anje koja ih je zakrpala. Tada Vasilj započinje sitnu kavgu riječima s njim. Njihov komandir Ivan Vidrić ih smiruje, a oni se onda zajedno obruše na njega, što je ovome pravo i ne smeta ga. Za Ladu je Ivan Vidrić drukčiji nego ostali – strpljiv, predan, staložen. Nedugo potom grupa ulazi u šumu i tamo prave vatru, što Ladu oraspoložuje i daje mu nadu i snagu.

Dosta unutrašnjeg dijaloga, u prozi ima nečeg gotovo animalnog (npr. motiv vatre).

75 / 80 / 85 / 85 / 75 / 80 / 70 / 80 / 80 / 85 – 79,5

SELIMOVIĆ, Meša - "Tvrđava" (4)

(4) Mula Ibrahim uspjeva nagovoriti Ahmeta da radi s njim. Pisarnica se nalazi pored javnih nužnika, što donosi smrad, ali i mušterije. Njih dvojica se zezaju na taj račun i Mula Ibrahim se razvija u pravog filozofa. Pratimo nje­go­vu kratku životnu priču – u rat je otišao kako bi se obo­ga­tio, ali se vratio gol i bos, uvijek je stvari gledao s po­zi­tiv­ne strane i nalazio dobro u svakoj situaciji. I po povratku iz rata je poslušao ženu, otvorio radnju, a na putu k tome imao dosta sreće. Kako bi zadržao sreću na svojoj strani, os­jećao se obaveznim pobrinuti se za Ahmeta, koji mu je spa­sio život. Za Ahmeta je ta ista radnja mjesto gdje se skup­ljaju sve prljave stvari svijeta, sva moguća nepravda. Mula Ibrahim se potpuno uživio u svoju profesiju zato što se emocionalno distancirao od svega jada koji vidi, dok Ahmet to nije u stanju. Pa ipak, Mula Ibrahim je taj koji zna u pismo staviti sve ono što neuke žene, koje pišu sinovima u vojsku, nisu u stanju reći.

Ovaj odlomak je neka vrsta predaha u radnji, s dosta opisa.

75 / 75 / 80 / 85 / 90 / 85 / 85 / 80 / 80 / 85 - 82

GONČAROV, Ivan - "Oblomov" (4)

(4) Od svih silnih problema, Oblomov ne zna odakle bi počeo, ali u tom trenutku se čuje zvono na vratima. To je Volkov, mladić njegovane vanjštine. Od silne prljavštine u stanu ne zna gdje bi sjeo, pa ostaje stajati. On je došao po Oblomova da pođu u Ekaterinehof, ali se Oblomov grozi na samo spominjanje izleta. Volkov je zaljubljen u jednu od dama koje idu s njima na izlet. Ima i poziv na ručak kod kneza Tjumenjeva, sav je u zanosu, već ima planove i za ljeto. Oblomov ga pokušava zadržati u stanu kako bi s njim popričao o svojim problemima, ali Volkov nema vremena.

Iako je nova situacija, tek osrednje zabavno.

85 / 75 / 75 / 80 / 75 / 80 / 85 / 80 / 75 / 75 – 78,5

BREŠAN, Ivo - "Država Božja 2053." (5)

(5) Na TV-u su vijesti i svi okupljeni ih napeto prate. FER (nešto kao EU) je zaključio prekid diplomatskih veza s Hrvatskom, hrvatskim građanima su ograničene vize. Nakon toga se naciji obraća nadbiskup Grbešić, koji traži da se nacionalizirana imovina pravedno raspodjeli. Pred ambasadom FER-a su demonstracije, a kao svijetao primjer se navodi Sanda Fischer, udovica njemačkog biznismena, koja je svoj kapital prenijela u hrvatske banke. Sanda je, naravno, Rencova sestra. Renco je brzo promislio o novonastaloj situaciji i shvaća da ima dobre karte za budućnost, te da mu Crnjak više ne treba i da bi mu mogao biti samo na teret. On se vraća u svoj hotel, ali tamo je već policija, koja ga želi sprovesti u izolaciju. U taj čas pred hotelom se zaustavlja (leteće) vozilo predsjednika i iz njega izlazi Sanda. Oni se pozdravljaju i odlaze porazgovarati u četiri oka.

Radnja se brzo razvija, donekle uvjerljivo, ali djeluje drveno.

75 / 70 / 75 / 70 / 70 / 75 / 75 / 70 / 65 / 70 – 71,5

TRIBUSON, Goran - "Dublja strana zaljeva" (5)

(5) Kosor je čovjek u punoj snazi, a ne stariji čovjek, kako je Banić pomislio pri telefonskom razgovoru. Kosor počinje razgovor pitanjem da li je Banić bio komunist, što se ovome ne dopada. Kosor želi da Banić pronađe Viktoriju Grubić, ženu koja ga je prije godinu dana napustila. Ona bi se mogla nalaziti na Velom Lošinju, tamo joj je rodbina i majčina kuća, a ima rođaka iz Njemačke i u Zagrebu. Banić baš i ne vjeruje u uspjeh svega ovoga i to otvoreno kaže Kosoru, ali mu ovaj daje dva soma maraka i daljnja diskusija je završena.

Ovo već liči na pravi krimić.

65 / 70 / 70 / 75 / 70 / 70 / 65 / 70 / 70 / 75 - 70

ASTURIAS, Miguel Angel - "Zeleni papa" (5)

(5) Maker Thompson je uvjeren kako ljudi u centrali kompanije nisu zainteresirani za altruizam, već za dobit. On je uvjeren da je cijela ta priča o napretku samo lagarija kojom se jači okorištavaju slabijim. On Kinda smatra zaluđenim idealistom. Na početku drugog poglavlja zatičemo Maker Thompsona i Mayari nasamo negdje na osamljenom dijelu obale. On odlazi s obale, a on je prati u stopu. Ona bježi, po opisu situacije se čini da su blizu tome da vode ljubav i ovo njeno bježanje shvaća M. T. kao predigru. Potom Mayari odlazi u vodu, zaranja, on je gubi iz vida, pa se ona onda odjednom nađe u njegovim rukama. Odmah potom (ili pak nakon što su imali seks, o tome nema spomena) oni se vraćaju natrag.

Drugo poglavlje je totalna promjena tona i teme.

80 / 85 / 80 / 75 / 75 / 70 / 75 / 70 / 65 / 70 – 74,5

VARGAS, Fred - "Bijesna vojska" (5)

(5) Adamsberg pribavlja dodatne informacije o kapetanu žandarmerije u Ordebecu kod svoga kolege Danglarda. Kapetan Emeri je oprezan policajac, prilično neupadljiv. U razgovoru sa Valentine, on špekulira gdje bi Michel Herbier mogao biti. Ona je uvjerena da je otišao nekamo na kratko, ali se nije vratio, pa misli da se je desilo nešto neočekivano. Policija je bila kod njega u kući, našli su gomilu mesa divljači izvađenu iz zamrzavanja i pokvarenu. Doznajemo i da je (barem prema Valentine) Michel podao lovac, jer ubija ženke i mladunčad, bez ikakvog obzira. Valentine ipak misli da je njemu nešto drugo došlo glave, a ne neki od njegovih mnogobrojnih lokalnih neprijatelja. Unatoč izvjesnom zanimanju za slučaj, Adamsberg odlučuje da se njegovi ljudi neće angažirati oko tog slučaja. Valentine još pokušava pobuditi njegovo zanimanje, ali on je uvjeren da ona zna više i o tome ne želi govoriti, pa joj govori da mogu ponovno razgovarati kad ona za to bude spremna.

Interesantno psihološko portretiranje pojedinih likova.

65 / 70 / 70 / 65 / 75 / 75 / 80 / 80 / 75 / 75 - 73

ANDRIĆ, Ivo - "Na Drini ćuprija" (5)

(5) Nakon žestokog uvoda, Abidaga diktira domaćim Turcima što je potrebno za gradnju mosta. Domaći u mostu stoga isprva vide napast koja se, bez njihove krivnje, spustila na njih. Prva godina prolazi u dobavljanju drveta i zemljanim radovima. Po odlasku na zimovanje Abidaga daje zapovjed domaćim ljudima da čuvaju sve napravljeno na mostu i materijal koji se ondje nalazi. Druge godine dolaze kamenoresci, na čijem je čelu majstor Antonije iz Ulcinja, a njegov pomoćnik je bio crnac koga su domaći zvali Arapinom. Nastaje velika gužva u cijelom kraju, jer se materijal dovozi sa svih strana. Domaćima svi ti novi ljudi nisu po volji – sve se vrti oko gradnje mosta, ima više novca, ali sve postaje skuplje, pa se dade manje kupiti nego ranije. Osim toga, i svi novi, strani ljudi zabrinjavaju domaće – česte su tuče, krađe, ljudi se boje. Tako iz početnog ponosa nastaje mržnja prema mostu među domaćim Turcima, a među kršćanima, naravno, još i više, pošto su oni ti koji kuluče pri gradnji mosta. Treće godine gradnje, u kasnu jesen, stvari kulminiraju – već je uveliko stisla zima, a Abidaga još uvijek ne obustavlja radove.

Priča ponovno hvata zamah. Ravnomjerno pripovjedanje, bez većih emotivnih detalja.

85 / 80 / 85 / 80 / 80 / 85 / 85 / 90 / 85 / 85 - 84

SALINGER, J. D. - "Lovac u raži" (4)

(4) Caulfield misli na patke iz Central Parka, ali stari Spencer se ne da, pa ga gnjavi, pomalo zlobno, da mu priča o svojim prijašnjim školama i o tome zašto na njima nije dobro prošao. Ovaj neko vrijeme igra igru, a onda odlučno ustaje i sprema se na odlazak, s izgovorom kako još mora po stvari. Nakon još nekoliko beskorisnih savjeta od strane profesora, on je napolju. Nakon toga, on odlazi u svoju zgradu, a doznajemo nešto i o dobrotvoru po kome je nazvano to krilo.

Dio s profesorom Spencerom je dug i razvučen.

70 / 70 / 75 / 65 / 65 / 75 / 70 / 75 / 75 / 80 - 72

GRIN, Aleksandar - "Grimizna jedra" (4)

(4) Djevojčica ipak ne bježi od Egla i on joj počinje pričati priču. To je priča o bijelom brodu grimiznih jedara, na kome će biti princ koji će doći po nju. Ona je sva očarana, dolazi kući i ocu priča o čarobnjaku koga je srela. Ona pita oca da li će se to ispuniti, a on odgovara kako će to doista biti tako, mada u sebi misli suprotno. Taj njihov razgovor čuo je s druge strane ograde jedan mladi prosjak, koji od Longrena traži duhana. Ovaj bi mu dao, ali ne može, jer mu je Asole u rukama. Prosjak ljutit odlazi u krčmu, gdje okupljenima priča priču koju je upravo čuo. Seljani su ionako ljuti na Longrena pa koriste ovu priču kasnije da bi se narugali maloj Asole.

Jedan od centralnih dijelova cijele priče. Glavna nit pripovjedanja je zapravo dosta tanka.

75 / 80 / 85 / 80 / 80 / 75 / 80 / 85 / 85 / 80 – 80,5

DOYLE, Arthur Conan - "Baskervilski pas" (2)

(2) Uskoro dolazi i liječnik Mortimer (nije doktorirao). Pokazuje se da ni Holmes nije bio sasvim u pravu (povod kojim je poklonjen štap), a razgovor je na početku ćaskanje s manjim podbadanjem Mortimera ("drugi najveći autoritet u Evropi") i divljenjem za Holmesovu lubanju, dok razgovor ne prijeđe na konkretni problem. Mortimer donosi jedan dokument koji mu je povjerio sir Baskerville, koji je umro prije tri mjeseca. Dokument sadrži staru legendu koja objašnjava i smrt sir Baskervillea.

Uvod je već postao zamoran, početak priče je zanimljiviji dio odlomka.

70 / 70 / 65 / 70 / 65 / 70 / 70 / 75 / 75 / 70 - 70

WELLS, H. G. - "Vremenski stroj" (2)

(2) Poput balona, i za četvrtu dimenziju (vrijeme) je potrebno naći odgovarajući stroj, a Vremenski Putnik tvrdi da ga je pronašao i već eksperimentirao s njim. Nekoliko gostiju je odmah imalo nekoliko savjeta što bi se u tome slučaju moglo učiniti u raznim znanstvenim disciplinama ili pri olakšavanju svakodnevnih problema. I dok se gosti šale na račun domaćina i ne uzimaju ga za ozbiljno, on odlazi, donosi svoj stroj i postavlja ga za upotrebu. Svi prisutni su se okupili oko njega i on im objašnjava što će se desiti kad stroj stavi u pogon. Sve ih moli da prekontroliraju model i uvjere se kako nema podvale. Nakon toga pokreće polugu i stroj nestaje, baš kao što je objasnio. Svi su zapanjeni, ali postoje sumnje da se je stroj pomakao u vremenu. Domaćin odgovara kako je veliki stroj, koji će moći ponijeti i njega, već gotovo sklopljen i da će ga on uskoro isprobati.

Malo čudan tok radnje, vremenski stroj je jednostavno tu, bez puno objašnjenja.

70 / 70 / 65 / 75 / 75 / 80 / 80 / 75 / 70 / 70 - 73

SOFOKLO - "Kralj Edip" (4)

(4) Tiresija i Edip uskoro upadaju u svađu, Edip mu zamjera da mu je zavidan, a za Kreonta da ga želi potajno svrgnuti. Zbor upada u svađu njih dvojice i želi čuti argumente. Tiresija mu proriče zli kraj, progonstvo, muke, ali mu ne daje konkretne odgovore, već uz pomoć dječaka koji ga prati odlazi sa scene. Edip se ponovno ljuti, uvjeren je da ga Tiresija vrijeđa. Ovaj ponovno Edipu kazuje cijelu priču, ovoga puta kao zagonetku, koju bi Edip trebao odgonetnuti. Svi osim zbora odlaze s pozornice, a zbor pjeva pjesmu tužaljku, ali i sažima sve dosada rečeno. Na početku trećeg čina na pozornici je Kreont, koji je došao jer je čuo za Edipove optužbe.

Konflikt Tiresije i Edipa je intenzivan i složen, završna korska pjesma hladi radnju.

85 / 80 / 80 / 85 / 90 / 80 / 75 / 70 / 70 / 75 – 79

CHRISTIE, Agatha - "Leš u biblioteci" (5)

(5) Policija odmah odlazi kod Basila Blakea i nalaze ga kod kuće. Pukovnik Melchett i Blake imaju manje probleme u komunikaciji, a uskoro potom kolima dolazi jedna plavuša i počinje svađu s Blakeom. Blake mu govori da je to plavuša s kojom je viđen i da je ona živa i zdrava, te Melchetta tjera van. Kasnije policija (Melchett i Slack) rekapituliraju ono što dosada znaju o slučaju, a toga nema puno – počinitelj još nije na vidiku. Liječnik potvrđuje smrt davljenjem, smrt je nastupila između 22 sata i ponoći.

Rutinski mirno za jedan krimić u ovom dijelu romana.

65 / 60 / 65 / 60 / 55 / 55 / 60 / 65 / 65 / 60 - 61

SIMENON, Georges - "Maigret u Picrattu" (4)

(4) Maigret se vraća poslu, a Arlette je puštena kući. Još isto dopodne Maigret je obavješten da je Arlette ubijena u svom stanu. On odmah nalazi jednog kolegu i oni odlaze na mjesto zločina. Ondje nalaze lokalne policajce iz kvarta i kućepaziteljku, gospođu Boué, ženu udanu za policajca, koja je odmah znala šta treba učiniti kako bi policija mogla raditi svoj posao. Ona je i jako dobar svjedok, tako da Maigret odmah dobija dosta općih informacija o Arlette. Zapućuje se u Arlettin stan i ondje zatiče lokalnog inspektora Lognona, ali i savršeno uredan stan, što je Maigreta začudilo. Arlettino tijelo je u spavaćoj sobi, na krevetu, i liječnik je pored njega.

Radnja se zahuktava.

60 / 60 / 65 / 60 / 60 / 65 / 65 / 60 / 60 / 65 - 62

BUZZATI, Dino - "Tatarska pustinja" (4)

(4) Drogo vidi gole bedeme i dobija osjećaj beskrajne usamljenosti. Pa ipak, on njome kao da je hipnotiziran, u sebi osjeća golemu radost. S druge strane, osjeća se sam, osjeća se nespreman na ovaj novi izazov. Želio bi pobjeći odatle i nikad se ne vratiti. Slijedeće poglavlje počinje dolaskom poručnika Droga u tvrđavu. Ondje se javlja majoru Mattiju, a poručnik Morel ga potom vodi po tvrđavi koja se čini ogromna i potpuno asketski uređena – goli zidovi, blijedo svjetlo, tišina. Major Matti govori kako je poznavao Drogovog oca, ali se gubi u detaljima. Drogo odmah počinje priču o odlasku iz tvrđave, što je majoru žao, našto Drogo ublažava svoj ton. Major odmah počinje priču o premještaju.

Ovaj odlomak donosi ugođaj tvrđave kao novi element.

75 / 70 / 70 / 75 / 70 / 75 / 80 / 75 / 75 / 80 – 74,5

ONETTI, Juan Carlos - "Brodogradilište" (3)

(3) Larsen se mota oko Petrusove kuće, a uspostavio je i kontakt sa sluškinjom. On vreba trenutak kad je stari Petrus otišao u Buenos Aires kako bi došao u posjetu Angelici, Petrusovoj kćeri. Služavci je donio slatkiše i ona ga pušta, ali ga moli da ima obzira prema Angelici. Vodi ga kroz vrt, koji je potpuno zapušten i dovodi do postavljenog stola, pa onda odlazi po Angelicu. Larsen s divljenjem gleda kuću i ona mu se čini kao obećana zemlja u koju želi doći. Dolazi i Angelica, njih dvoje ćaskaju. Angelica priča Larsenu o nekoj davnoj poplavi.

Zanimljiva, intenzivna i složena radnja.

85 / 90 / 85 / 80 / 85 / 90 / 85 / 85 / 85 / 80 - 85

CHANDLER; Raymond - "Dugi oproštaj" (5)

(5) Marlowe ne može shvatiti što onda Lennox nalazi u tako ispraznom životu poput pudlice svoje žene, našto ovaj nema odgovora. Slijedeći odlazak u bar koji Marlowe spominje je u maju. Došli su rano u još šrazni bar i filozofiraju o piću i barovima. Nakon neobaveznog ćaskanja, Lennox počinje pričati o Sylviji, svojoj ženi. Govori da se ona nečega boji, ali ne želi reći o čemu je riječ, ali on sluti da je njen otac tu u igri. Lennox postaje neukusan i Marlowe naprasno odlazi. Slijedeći put je Lennox došao kod Marlowea mjesec dana kasnije, u pet ujutro, s pištoljem u ruci. On moli Marlowea da ga odveze u Tijuanu i nudi mu za to dosta novca.

Dosta praznog hoda i monolog koji baš i ne pali, pred kraj priča dobija novi moment.

70 / 65 / 75 / 70 / 65 / 70 / 75 / 80 / 85 / 80 – 73,5

HAMSUN, Knut - "Glad" (3)

(3) Jednu od dama on počinje pratiti, praviti grimase, nakašljavati se. U sebi se stidi toga što radi, ali svejedno nastavlja s tim. Djevojka ipak reagira i počinje tražiti knjigu o kojoj joj ovaj govori, crveni se. Njena drugarica je povlači za sobom, poziva je da krene i ignorira budalu. One odlaze, a on ih prati u stopu. Djevojke su strpljive s njim i ulaze u svoju kuću. Ondje djevojka otvara prozor i gleda ga s prozora, ne rekavši ni riječi. U njemu raste neka neodređena radost, i on odlazi euforično. Kod zelenaša on dobija svoju olovku nazad, i ovdje radi predstavu pred zelenašem i hvali šta je sve napisao tom olovkom. On je potom na ulici, koja je puna svijeta koji ide u šetnju. Posmatra ljude i vidi kako su svi vedri, čini se da nitko od njih nema nikakve brige, nitko osim njega.

Neobična epizoda, izgleda kao strano tijelo u romanu.

80 / 80 / 85 / 80 / 80 / 85 / 80 / 75 / 80 / 85 - 81

BULGAKOV, Mihail - "Majstor i Margarita" (5)

(5) Pred Pilatom su svjedočenja ljudi koji tvrde da je Ješua Ha-Nocri (ime optuženog) nagovarao ljude da razore jeruzalemski hram, što ovaj poriče. Priča kako ga je neki Levi Matej pratio i pisao njegove riječi, ali potpuno pogrešno. Priča kako ga je ovaj isprva vrijeđao, ali onda se smekšao, bacio novac na cestu (Levi Matej je poreznik) i pošao s njim. Pilatu je vruće i blizu je toga da Ješuu osudi na vješanje. Ješua mu govori da je priča o hramu bila alegorična, ne doslovna. Pilata hvata glavobolja, a Ješua pogađa šta ga muči i obećaje mu prestanak bola. Predlaže mu da prošeta po okolnim brdima, da se opusti, jer mu je život bijedan. Na pisarevo zgražanje, Pilat naređuje da Ješuu odvežu. Pita Ješuu kakve moći ima, kako je pogodio što on osjeća i misli, a ovaj sve svodi na čitanje Pilatovih gesti.

Jednostavna scena, plastično prikazana, bez patetike.

85 / 80 / 85 / 85 / 90 / 80 / 90 / 85 / 90 / 85 – 85,5

ALBAHARI, David - "Brat" (4)

(4) Filip osjeća kako ga taj pretrpani stan guši, sjeća se sličnih trauma iz djetinjstva, ali odjednom se put do prozora otvara kao Crveni more Mojsiju. Sve je odjednom u najboljem redu, on već u mislima vidi trenutak sastanka s bratom. Konačno sjeda kako bi pročitao pismo, očekivanja su velika. Unaprijed se raduje složenoj rečenici na kraju pisma, za njega dokaz srodstva, pošto njegov brat dijeli s njim čitalačke sklonosti. Želi uzbuđenje smiriti čašicom konjaka, ali namještaj oko njega se ponovno prepriječio na putu. Napokon doznajemo i sadržaj tog pisma – bratu je ime Robert, živio je dugo u Argentini, napisao je diplomski rad o Borgesu i poziva Filipa da se nađu u petak u podne u kavani "Brioni" u Zemunu. Ponovo mu pada na pamet konjak, ali namještaj se nagomilao, potom mu pada na pamet polagana smrt gušenjem u stanu. Doznajemo da mu je sestra poginula u prometu, pri prelaženju ceste, te da je krivac za njenu smrt dobio samo uslovno.

Radnja (još uvijek samo u Filipovoj glavi) se polako razvija.

75 / 75 / 80 / 75 / 70 / 75 / 80 / 80 / 75 / 75 - 76

ŠENOA, August - "Čuvaj se senjske ruke" (4)

(4) Kapetan i biskup vide skupljenu gomilu. Dogovaraju se da se nađu u kaštelu, gdje će pasti dogovor. Odmah po izlasku, biskupa dočekuje mladi fratar Antonio. Doznajemo da Antonio nije fratar, već mletački špijun, koji je došao uhoditi Uskoke. Bio je i u krčmi i ondje ih prisluškivao. Doznao je da Uskoci znaju kako su Mlečani zatvorili senjski tjesnac. Zna i gdje je Juriša Orlović sakrio Dumu i da je namjerava oženiti. Biskup govori kako se Mlečani ne namjeravaju držati dogovora, ali bi dogovor trebao zauzdati Senjane. Oni se rastaju, a oko dva sata se u kaštelu skupljaju viđeni ljudi i svima u gradu je jasno da se nešto važno dešava. Nakon nabrajanja prisutnih, prvi govori starac Pavle Milovčić. On govori o starhu domaćih da će se senjska utvrda raspustiti i brine se što će biti s narodom u njemu. Biskup ih uvjerava da su te glasine lažne. U tom trenutku puca top sa Nehaja.

Počinje zaplet, postaje jako zanimljivo.

70 / 75 / 80 / 75 / 80 / 75 / 70 / 75 / 80 / 75 – 75,5

LEM, Stanislav - "Solaris" (2)

(2) Kelvina pokretna traka vodi dalje do stanice, a usput on primjećuje nered: razbacanu opremu, kanisteri, raz­livena tekućina. I u stanici vlada nered, sve je za­puš­te­no i prljavo. Tu Kelvin nalazi Snauta, Gi­ba­ri­a­no­vog po­moć­nika. Ovaj izgleda zastrašeno i ne prepoznaje Kelvina kad mu se ovaj obratio. Kelvin osjeti miris alkohola. Pita Snauta gdje je Gibarian, ovaj ne odgovara na to, već tek tada prepoznaje Kelvina. Ovaj ponavlja svoje pitanje, ali Snaut bulji kroz prozor u ocean izvan stanice. Nakon nekog vremena, Snaut mu govori da se je Gibarianu nešto desilo, pa Kelvin zaključuje da je Snaut u šoku.

Radnja naglo dobija na napetosti.

75 / 80 / 80 / 85 / 75 / 80 / 75 / 80 / 75 / 75 - 78

CAMUS, Albert - "Stranac" (4)

(4) Mersault čitavo popodne promatra što se zbiva na ulici. Dolazi već i veče. Tu Mersaulta hvata glad i on odlazi kupiti kruh, a prije odlaska na spavanje konstatira da se u njegovom životu "ništa nije promjenilo". Sutradan odlazi na posao, njegov šef je puno ljubazniji prema njemu nego prije odlaska. U podne odlazi na ručak s kolegom Emmanuelom, poslije toga siesta kod kuće, pa popodne u uredu, ankon toga šetnja do stana. U zgradi susreće starca Salamana s njegovim psom prepeličarom. Njih dvojica uvijek šetaju u isto vrijeme, a imaju i sličnu kožnu bolest. Unatoč tome, starac mrzi psa i grdi ga, a pas se plaši starca. Spominje se i Raymond, tip nalik na boksera, za koga se govori da je svodnik. S njim Mersault ima dobar odnos, poznaju se. Te večeri Raymond poziva Mersaulta na kobasicu i vino, ovaj pristaje. Tu mu Raymond priča kako ga je neki tip izazivao na ulici i kako ga je izudarao. Mersault mu daje za pravo i Raymond mu govori kako cijeni njegov sud i kako ga smatra prijateljem.

Zanimljive epizode, slika se upotpunjuje.

75 / 70 / 75 / 80 / 75 / 70 / 75 / 80 / 80 / 85 – 76,5

BALZAC, Honore de - "Žena od trideset godina" (4)

(4) Nova epizoda, vrijeme je mart 1814. godine, kočija s dvoje ljudi juri putem doline Loire. Nakon iscrpnog i dugog opisa pejzaža, doznajemo da su u kočiji grof d'Aiglemont i Julie. Doznajemo da su njih dvoje vjenčani, a Victor poziva Julie da pogleda krajolik. Julie je naizgled bolesna, promjenila se u međuvremenu. Njih dvoje vide engleskog vojnika na konju. Ovaj je očito zarobljenik (Engleska ratuje protiv Francuske).

Dosadan i razvučen dio.

65 / 60 / 60 / 65 / 60 / 60 / 65 / 60 / 65 / 65 – 62,5

BRIXY, Nenad - "Mrtvacima ulaz zabranjen" (1)

(1) Na početku romana pratimo glavnog junaka (roman je pisan u prvom licu) kako se ogleda po sobi i traži nešto u što bi stavio stručak plavog cvijeća. Pritom ga promatra njegova stanodavka gđa. Harrington i daje podrugljiv komentar, ali i Timothy je brz na jeziku, pa daje dostojan odgovor. Rasprava završava tako da mu stanodavka posuđuje vazu, ali ispitivanje tu nije gotovo. Nju zanima kakvu posjetu on očekuje, ali on nema namjeru puno diskutirati o tome. Gazdarica odlazi i mi dobijamo dodatne informacije. Doznajemo da Timothyjev šef nije bio zadovoljan njegovim člankom i izgrdio ga, našto je ovaj dostojanstveno odgovorio šutnjom. Nakon toga doznajemo i razlog Timothyjeve uzbuđenosti i euforije – u devet sati je Jennifer, djevojka u koju je Timothy zaljubljen, najavila da će svratiti k njemu da vidi njegovu kolekciju ploča. Doduše, to mu je rekla kad je vidjela Georgea Middletona kako s nekom plavušom odlazi kolima, ali Timothyju to puno ne smeta.

Ton početka romana je penetrantno bezazlen.

60 / 65 / 65 / 60 / 65 / 65 / 60 / 60 / 65 / 65 - 63

MARINKOVIĆ, Ranko - "Kiklop" (4)

(4) Melkior se hvata za novčanik i pruža Cvikeru zadnji novac koji ima. Ovaj se isprva nećka, ali brzo uzima novac i odlazi. Melkior je svjestan da ga je ovaj namagarčio, pa odlučuje ne padati više na takve fore. Odmah potom, dočekuju ga novinski naslovi s vijestima o bombardiranju Londona, i on opet upada u diskusiju s nekim nepoznatim čovjekom koji mu spočitava bešćutnost. Taj čovjek je dobio poziv da se javi u Apatin, a na glas o mobilizaciji pali se u Melkioru alarm. Čovjek je uvjeren da se posvuda nalaze švapski špijuni. Melkior u mislima već vidi pust grad, ratno stanje, vojnike na ulicama.

Pojavljuje se novi motiv, rat, koji cijeloj slici daje jednu potpuno novu dimenziju.

85 / 80 / 85 / 80 / 85 / 90 / 85 / 85 / 85 / 90 - 85

DICKENS, Charles - "Oliver Twist" (3)

(3) Oliver je već kao dijete dovoljno mudar da bi znao kako je u trenutku rastanka poželjnije zaplakati nego se radovati, a to mu zbog godina gladi i zlostavljanja ne pada teško. Ipak, po odlasku je ipak tužan zbog rastanka sa svojim prijateljima. Došavši u grad, Olivera g. Bumble dovodi pred odbor koji treba odrediti njegovu daljnju sudbinu. Nakon kratkog saslušavanja, Olivera odvode u spavaonicu sirotišta. Politika uprave sirotišta je davanje tri obroka tanke zobene kaše, kako bi male "zgubidane" potakli da odu iz njega. Zbog toga je bilo dodatnih pogrebničkih troškova, ali to nije omelo daljnje provođenje ove politike.

Jaka društvena kritika socijalne politike kroz crni humor.

80 / 80 / 75 / 80 / 75 / 70 / 75 / 80 / 85 / 80 - 78

DAVIČO, Oskar - "Pesma" (3)

(3) Vekoviću je čudno i što mu Mića otvoreno govori kako je ubio Nijemca, pošto je dosad bio totalno konspirativan. Mića mu stavlja do znanja da zna za pralju i poziva ga (gestama) da mu sve ispriča. Veković to ne želi, ljubomoran je na Miću, smatra da je njegov vedar pogled samo trik isljednika koji od njega želi priznanje, ali mu nije jasno s kojom svrhom on to radi. Gledajući Miću, misli da shvaća šta je Anu privuklo Mići – misli da je to isti onaj buntovni stav kakav je nekoć imao i on, premda je Mićin potpuno upregnut za potrebe revolucije, ali muškost je muškost (motiv muškosti i inače igra kod Vekovića veliku ulogu).

Ovaj odlomak je dosad daleko najljepši dio romana.

85 / 85 / 90 / 85 / 85 / 80 / 80 / 85 / 90 / 85 - 85

DOSTOJEVSKI, Fjodor M. - "Idiot" (4)

(4) Tu su i jedno imanje, tvornica, udjeli u dioničkim društvima. Iako je čovjek bez obrazovanja, svojom snalažljivošću i inteligencijom je to nadoknadio i stekao veliki imetak, ali je u svojim krugovima poznat i kao lojalan i kao čovjek koji zna gdje mu je mjesto. Po pitanju obitelji, general ima ženu i tri kćeri. Oženio se rano i za mali miraz, ali taj miraz je bio temelj budućeg bogatstva. Žena mu je (kako smo već čuli) bila od starog, ali ne imućnog roda Miškinovih. Njihov brak je bio u slozi i bez većih razmirica. Sve tri kćeri su im bile lijepe i obrazovane, nisu previše držale do visokog položaja u društvu. Nakon opisa situacije kod Jepančinovih, pratimo kneza Miškina, koji dolazi k njima u posjetu. Već pri ulasku ima problema s poslugom, koja ga malo podozrivo gleda, jer im ovaj izgleda kao prosjak. Dolazi ipak kod komornika koji prijavljuje posjetioce, i ovaj ga moli da sačeka u čekaonici. Knez ga moli da mu dozvoli ostati s njim, što je ovome sumnjivo, pa ga dalje ispituje, a knez mu otvoreno i dobrodušno odgovara.

Nova scena počinje zabavno.

80 / 85 / 80 / 85 / 85 / 90 / 90 / 85 / 85 / 80 – 84,5

BREŠAN, Ivo - "Država Božja 2053." (4)

(4) Sanda se je spetljala s Nijemcem Kurtom, starijim bonvivanom, s njim je otišla u Njemačku kako bi se tamo udala za njega, ali joj potom nestaje svaki trag, što Renca traumatizira. Pokušava pobjeći na Zapad, ali biva otkriven i završava u zatvoru. Ondje upoznaje kriminalca Garu, koji ga regrutira za svoj ceh i šalje Rudiju Crnjaku, zagrebačkom bosu podzemlja. Kod njega Renco pravi karijeru i ubrzo vodi Crnjakov hotel-bordel. Posao cvijeta sve do dolaska Torlaka na vlast. Renco odlazi posavjetovati se sa Crnjakom i zatiče ovog kako se sprema za bijeg u Mađarsku preko granice. Iz njihovog razgovora doznajemo da je Torlak dao nacionalizirati sve vlasništvo stranih kompanija i banaka.

Presjek Rencove krimi-karijere je ispod prosjeka, kasnije postaje zanimljivije.

65 / 60 / 65 / 70 / 70 / 75 / 70 / 75 / 75 / 80 – 70,5

VARGAS, Fred - "Bijesna vojska" (4)

(4) Žena se prvo raspituje za Veyrenca i njegovu ne­o­bič­nu kosu. Ovaj je našao goluba, kome je netko kratkom uzicom svezao noge. Adamsberg je ljut i prijeti kako će naći odgovornog za to. On predaje goluba na brigu jednoj policajki na stanici, a nakon toga se posvećuje ženi koja je došla. Doznajemo da se zove Valentine Vendermot, da je udo­vica sa četvero djece. Razlog njenog dolaska je ne­s­ta­nak Michela Herbiera, čovjeka iz njenog mjesta. Adamsberg joj govori da bi se trebala obratiti lokalnoj policiji, ali ona kaže da joj to nije moguće. Govori kako će Michel umrijeti ako ga ne budu tražili.

Rastegnuto i nije pretjerano zanimljivo.

70 / 75 / 70 / 75 / 75 / 70 / 65 / 70 / 75 / 70 – 71,5

DOYLE, Arthur Conan - "Baskervilski pas" (1)

(1) Holmes i Watson su u stanu u Baker Streetu. Sinoć je u stanu bio posjetilac koga nisu zatekli i koji je ostavio štap za šetnju. Holmes moli Watsona da na osnovu štapa kaže nešto o posjetiocu. Watson iznosi svoja zapažanja i Holmes hvali njegov dar zapažanja, ali onda ispravlja veći dio Watsonovih tvrdnji. Na kraju se, naravno, ispostavlja da je Holmes u pravu, što zaključuju čitanjem iz liječničke publikacije.

Solidno zabavan uvod.

70 / 70 / 65 / 70 / 75 / 70 / 75 / 70 / 70 / 75 - 71

TRIBUSON, Goran - "Dublja strana zaljeva" (4)

(4) Taksi polazi u pratnju i oni slijede ljubavnike do dvorca Brezovice. Ondje kod recepcionara uspjeva doznati ime Violetinog ljubavnika (Božo Klamfar) i broj sobe u kojoj se nalaze. Vraća se u grad i ondje sreće Tamarina, novog muža svoje bivše žene. Tamarin je poprilično ljigav tip, sposoban da se snađe i prilagodi svakom sistemu. On je i dalje na starom poslu i zgrožen je što Banić misli kako je on (ikad bio) komunist. Baniću se sve gadi i on brzo prekida razgovor. U slijedećem poglavlju pratimo Banića u Kosorov antikvarijat. Nakon kratkog razgovora s prodavačicom Alicijom, Banić se sreće s Kosorom, svojom novom mušterijom.

Šareno štivo, od banalnog do vickastih osvrta na doba tranzicije.

60 / 60 / 65 / 70 / 65 / 75 / 70 / 65 / 70 / 65 – 66,5

GARCIA MARQUEZ, Gabriel - "Sto godina samoće" (3)

(3) Ekspedicija počinje i na početku ne nailazi na značajne prepreke, ali ubrzo nakon toga nailaze na vlažnu prašumu, gdje se nisu mogli ni vratiti nazad, pošto se je raslinje odmah zatvaralo iza njih. Ipak, uzdajući se u kompas i putujući na sjever, tada nailaze na čistinu, a potom i na nasukanu španjolsku galiju. Zbog galije misle kako more mora biti u blizini, ali njega nalaze tek četiri dana i dvanaest kilometara kasnije. To je razočaralo Jose Arcadija, jer je sad bio uvjeren kako je Macondo okružen vodom. Već želi nagovoriti suseljane da mjesto presele negdje drugdje i počinje pakovati alat iz radionice, ali Ursula, njegova žena, je protiv toga. Ona je mobilizirala sve žene u mjestu i one su odgovorile svoje muževe od selidbe. Jose Arcadio je tvrdoglav i želi poći sam sa familijom, ali Ursula odbija. On je pokušava nagovoriti, ali ona, poučena njegovim ranijim akcijama, savjetuje mu da bi se trebao pobrinuti za djecu umjesto da sanjari o kojekakvim novotarijama. Jose Arcadio tek tad primjećuje da su mu djeca zapuštena i da odrastaju kao divljaci. Jose Arcadio i Ursula imaju dva sina, Jose Arcadija i Aurelijana, čiji kratki opis dobijamo ovdje.

Prvi dio odlomka (opis ekspedicije) nije tako dojmljiv, drugi dio je bolji.

80 / 80 / 85 / 80 / 85 / 85 / 90 / 85 / 85 / 90 – 84,5

SELIMOVIĆ, Meša - "Tvrđava" (3)

(3) Djevojka se zove Tijana, kći je pokojnog (ubijenog) kršćanskog trgovca. Ni pripovjedač nije prošao bolje – čitava familija mu je pomrla od kuge, a obiteljska kuća mu je spaljena. Osjeća da se je našao pred ponorom i jednostavno se raduje što je uopće živ. Uživa u jednostavnim stvarima, a najviše voli gledati vrapce i djecu pri igri. Pred Begovom džamijom ga sreće Salih Golub, siromašni šerbedžija, koji je naslijedio bogatstvo svoga brata u Goraždu i moli Ahmeta da pođe s njim i pomogne mu upravljati imanjem pokojnog brata. Ahmet ga odbija, i to Salih shvaća (i njemu je novo bogatstvo teret). Još iste noći Salih umire u snu. Nakon toga, s Ahmetom razgovara Mula Ibrahim, pisar iz vojske kome je spasio život. Ovaj mu nudi posao u pisarskoj radnji, kako bi se ponovno vratio među ljude.

Tekst više nije onako nabijen kao ranije, radnja se sporije odvija, više detalja.

85 / 85 / 80 / 80 / 85 / 85 / 90 / 80 / 75 / 80 – 82,5

GRIN, Aleksandar - "Grimizna jedra" (3)

(3) Jednom prilikom je ona na putu do grada, gdje je trebala odnijeti igračke, zastala kako bi pojela poneseno jelo. Razgledajući igračke, našla je bijelu brodicu s grimiznim jedrima, koji je takav nastao slučajno (Man­ner­su je ponestalo uobičajenog materijala za jedra). Brod je oduševio Asole, i ona odluči da ga pusti ploviti potokom. U potoku, međutim, struja zahvaća brod i odnosi ga dalje, a Asole juri za njim kroz šumu. Ta potjera traje čitav sat, sve dok ona nije došla do mora, gdje je, na obali, brof u rukama držao neki nepoznati čovjek. Taj čovjek je bio Egl, slavni sakupljač narodnih pjesama (Asole to, na­rav­no, nije znala). Asole i čovjek se upoznaju i razgovaraju, on joj vraća igračku. Potom on pogađa što joj se desilo i govori joj kako je on čarobnjak, što nju plaši.

Početak odlomka sjajan, poput bajke, kasnije zvuči malo slabije.

75 / 80 / 80 / 85 / 85 / 75 / 75 / 70 / 75 / 80 - 78

ANDRIĆ, Ivo - "Na Drini ćuprija" (4)

(4) Dok Turci odvode djecu, na izvjesnoj udaljenosti ih prati rodbina, najčešće majke, koje su za svojom djecom naricale kao za umrlima. Putem su posustajale i odustajale, a i one najupornije su mogle pratiti povorku samo do višegradske skele, pošto preko rijeke nisu mogle. U jednom od sepeta, te je godine bio odveden dječak koji će za života napraviti veliku karijeru i postati veliki vezir, a koji je zauvijek zapamtio prelaz skelom preko Drine. Upravo to sjećanje ga je natjeralo na gradnju mosta, kako bi povezao zemlju svog rođenja s ostatkom Carstva. Treće poglavlje počinje s početkom gradnje mosta. Komandu pri gradnji mosta ima Abidaga, čovjek na glasu kao strog i prijek. Odmah na početku on sakuplja lokalnu vlast i ugledne Turke i svojim govorom uteruje im strah u kosti.

Kraj drugog poglavlja je snažan i emotivan, jedan od vrhunskih mjesta u knjizi, nakon toga novi početak.

90 / 85 / 90 / 85 / 90 / 90 / 95 / 85 / 80 / 85 – 87,5

KEROUAC, Jack - "Na cesti" (2)

(2) Pri jednom dolasku u New York, Dean upoznaje Carla Marxa, s kojim se sprijateljuje. Oni postaju veliki prijatelji, i Sal ispada iz kombinacije. I Carlo i Dean su puni priča o Zapadu, puni su života i energije, što privlači Sala k njima, iako ne osjeća da pripada tome društvu. Dolazi proljeće i vrijeme za putovanja. Dean prvi odlazi u Denver, a i Sal namjerava tamo čim malo zatopli. Dean je za njega nepatvoreni američki original, netko tko će mu pomoći da se izvuče iz jalovosti u kojoj stoji. Pun optimizma, on se sprema na novi dio svoga života. U ljeto 1947. god. planovi za putovanje postaju konkretniji.

U ovom dijelu ima nekoliko krasnih odlomaka.

75 / 70 / 75 / 75 / 70 / 75 / 80 / 85 / 85 / 80 – 77

FRANCE, Anatole - "Bogovi žeđaju" (3)

(3) Kako bi preživio, Gamelin crta male alegorijske kompozicije, koje jeftino prodaje trgovcima, ali i takvi poslovi sve slabije idu. On se nada da ima ideju koja će mu donijeti novac – pravljenje igraćih karata s motivima Revolucije. Potom doznajemo nešto o Gamelinovoj obitelji – on ima majku koja stanuje s njim, otac mu je mrtav, a sestra Julie je pobjegla s nekim plemićem. Mati se žali na skupoću, a doznajemo da je kestenje najdostupnije i najprostija hrana za mase. Gamelin pred majkom brani revoluciju i za sve teškoće krivi prekupce i zelenaše koji surađuju s vanjskim neprijateljem, ali vjeruje da će Marat i Robespierre pametno voditi zemlju kroz opasna vremena, u što ona baš i ne vjeruje. Gđa. Gamelin potom priča o tome kako je upoznala Evaristovog oca, o prvim godinama braka, sjeća se Evarista iz njegovog djetinjstva, koji je uvijek bio mekanog i dobrog srca.

Zanimljivi su mi povjesni dijelovi, pripovjedanje gđe Gamelin ne baš toliko.

80 / 85 / 80 / 85 / 90 / 85 / 80 / 80 / 75 / 80 – 82

ASTURIAS, Miguel Angel - "Zeleni papa" (4)

(4) Kind ulazi u diskusiju sa zapovjednikom luke oko odnosa razvijenih i nerazvijenih zemalja. Kind je za trampu po principu "bogatstvo za civilizaciju", tj. prodaja vlastitih proizvoda u razvijene zemlje. Zapovjednik je za napredak i savjetuje Kindu da sami uđu u rizik i osnuju plantažu banana (što Kind ionako već planira). Kind se, naravno, slaže s njim i već ima viziju procvata zemlje, koja će svim lokalnim stanovnicima donijeti bogatstvo i napredak. Njih četvero se upoznavaju i sprijateljavaju, a Maker Thompson je već bacio oko na djevojku Mayari. Kad su ostali nasamo, Maker Thompson i Kind govore otvoreno – oni koji budu htjeli s njima surađivati, imaće korist, oni koji se budu protivili, njima će prisustvo stranaca biti poput okupacije. Kind i nasamo sa Maker Thompsonom govori o napretku zemlje, ovaj je opet ciničan i govori otvoreno da će stranci (tj. oni) jasno gledati isključivo svoju korist.

Priča se razvija, ovaj dio je pomalo teorijski.

75 / 75 / 80 / 75 / 70 / 80 / 75 / 75 / 80 / 85 - 77

CHANDLER, Raymond - "Dugi oproštaj" (4)

(4) Članak u društvenoj rubrici se Marloweu gadi i teško mu je zamisliti Lennoxa u dekadentnom luksuzu visokog društva. Lennox k njemu u ured dolazi u martu i oni odlaze na piće Lennoxovim sportskim autom, koji je samo jedna od igračaka koje je dobio na poklon od bogate supruge. Lennox govori Marloweu da i nije jako sretan, ali da je zato bogat, pa može živjeti s tim. Njihov razgovor potom skreće na Randyja iz Las Vegasa – Lennox ističe da je kod njega stvarno radio, da nije tražio milostinju. Kako je ostao na samo dva pića, Marlowe zaključuje da Lennox više nema problem s alkoholom. Otada Lennox redovito navraća kod Marlowea i oni odlaze na piće. Marlowe se čudi zašto Lennox visi s njim kad je bogat, a ovaj odgovara da je njegov život (i uopće život bogataša) prilično isprazan i bez puno strasti.

Radnja se malo vuče, ne liči na krimić.

80 / 80 / 70 / 75 / 75 / 70 / 75 / 70 / 70 / 75 - 74

BUZZATI, Dino - "Tatarska pustinja" (3)

(3) Njih dvojica idu dalje bez puno priče. Putu nema kraja, pa Drogo konačno pita kapetana koliko još imaju puta pred sobom. Nakon toga opet šutnja, sve dok se kapetan Ortiz ne počne raspitivati za učitelje na akademiji, ali nitko od onih koje on zna nisu tamo, pa i taj pokušaj razgovora propada. Potom Drogo započinje razgovor o tvrđavi, ali ni tu nema dobrih vijesti – ona je stara i nižeg stupnja, nalazi se na mrtvoj granici, štoviše, čini se da nema nikakvu svrhu, jer se ispred nje nalazi pustinja, pa nema puno izgleda da se tu nešto desi. Zbog toga nijedan oficir ne ostaje tamo dugo, već gledaju da što prije odu odatle. Drogo je potišten, pa mu Ortiz govori, da bi ga oraspoložio, kako je kuhinja jako dobra. Njih dvojica napokon dolaze pred tvrđavu, koja se pokazuje pred njima.

Ovaj dio je čak i malo više deprimirajući nego dosada.

70 / 75 / 70 / 75 / 75 / 80 / 75 / 80 / 75 / 80 – 75,5

GONČAROV, Ivan - "Oblomov" (3)

(3) Zahar je poprilični stoik i ništa od gospodarevih prijekora ga ne može jako uzbuditi. Osim toga je i fatalist, pa ne vidi mnogo svrhe u svakodnevnom čišćenju, pošto će prašina i prljavština ionako opet doći. Osim toga, i nema kad pospremiti sobu Oblomova, pošto ovaj nikad ne ide iz nje. Tu je razgovor gotov, jer je Oblomovu svaka promjena i aktivnost mrska, pa makar se radilo samo o odlasku iz kuće. On tada shvaća da je već jedanaest sati i da je vrijeme da ustane iz kreveta, što i njemu i Zaharu donosi novi stres i novu svađu, pogotovo što je Zahar Oblomovu donio račune koje valja platiti, a nastojnik kuće želi da se isele iz sadašnjeg stana.

Ovaj dio je vickastiji od prethodnog, ovoga puta najviše zbog dijaloga Oblomova i Zahara.

75 / 80 / 80 / 75 / 80 / 85 / 85 / 80 / 85 / 85 - 81

BULGAKOV, Mihail - "Majstor i Margarita" (4)

(4) Nakon što je uspostavljeno povjerenje među njima, profesor govori Berliozu kako je Isus postojao. Berlioz mu govori kako je on drugog mišljenja, ali profesor počinje svoju priču, a ta priča je sadržaj drugog poglavlja. Poncije Pilat je prokurator rimske provincije Judeje i smješten je u Herodovoj palači. Strahovito ga boli glava, ali toga dana on mora suditi jednom optuženiku iz Galileje. Čovjek je u poderanom ogrtaču, ispod oka ima modricu, a na usnama ogrebotinu. Prije samog ispitivanja, Pilat zapovjeda svome centuriju da poduči optuženog kako ga mora oslovljavati. Nakon što je ovaj, uz pomoć biča, podučio optuženog, ispitivanje se nastavlja.

Priča dobija jedan drugi tok i njen uvod je malo razvučen.

80 / 75 / 80 / 80 / 85 / 85 / 80 / 80 / 75 / 80 - 80

CHRISTIE, Agatha - "Leš u biblioteci" (4)

(4) Ovdje počinje priča (bolje rečeno tračanje) o Basilu i njegovim noćnim dogodovštinama. Bilo je govora i o jednoj plavuši, koja je već navraćala u selo, ali žene nisu sigurne da li se radi o istoj ovoj koja je ubijena. Pukovnik Melchett ispituje u isto vrijeme puk. Bantryja. Pita ga da li je poznavao ubijenu djevojku, što ovaj poriče. Nakon toga se zanima za pukovnikov alibi, tko ima pristup u biblioteku, sve osnovne stvari vezane za slučaj. Nakon što su pretresli svu poslugu, i oni dolaze do imena Basila Blakea kao mogućeg učesnika u tom ubistvu. Nakon ovoga razgovora, dobijamo nekoliko informacija o Basilu Blakeu – kad je kupio kuću u mjestu, bilo je puno govorkanja o tome kako je on filmska zvijezda, ali se je kasnije pokazalo da radi scenografiju, što je smanjilo interes za njega kod djevojaka u selu, ali je seoski gostioničar bio oduševljen Basilom, jer mu je njegov dolazak donio veliki porast prometa.

Zaplet priče se polako gradi.

65 / 65 / 60 / 60 / 55 / 60 / 65 / 60 / 65 / 70 – 62,5

LEM, Stanislav - "Solaris" (1)

(1) Na početku romana glavni junak i pripovjedač Kelvin (pisano je u prvom licu) ulazi u kapsulu i sprema se za izbacivanje iz svemirskog broda. Brod je očito daleko od Zemlje, pošto on ne poznaje zvijezde na tom dijelu neba. Nakon nekog vremena nestaju zvijezde na nebu i u kapsuli postaje vruće – ušla je u atmosferu. Pred Kelvinom se pokazuje planet, on je u fazi pada. Poziva stanicu na Solarisu, ali nitko se ne javlja. Tek nakon nekoliko poziva dobija odgovor i upute za slijetanje. Zvuk iz zvučnika koji čuje Kelvinu se čini da nije ljudski, i to mu je čudno. Nešto kasnije, kapsula je uspješno sletjela na stanicu. Sve je prošlo u najboljem redu, Kelvin je automatski izbačen iz kapsule i našao se na tlu stanice, ali nitko ga ne sačekuje na stanici. On slijedi znakove i stupa na pokretnu traku koja bi ga trebala odvesti dalje.

Polagan početak, naglasak je dosada na tehničkim detaljima.

75 / 70 / 75 / 70 / 70 / 75 / 75 / 70 / 75 / 75 - 73

ONETTI, Juan Carlos - "Brodogradilište" (2)

(2) Vidio je zapušteno brodogradilište s pohrđalim dizalicama, svratio u trgovinu, naručio piće i gledao kako napolju pada kiša. Tada su u trgovinu/lokal ušle dvije žene, visoka zgodna plavuše i njena služavka, neugledna ženica okruglog lica. Larsen im odlučuje prići i odlazi na šank. Ondje se kod šankera žali na anis i traži neki drugi. Nakon toga hvata razgovor krčmara i djevojke o nekim planovima vezanim za brodogradilište. Služavka požuruje plavušu da pođu, ubrzo će noć. One odlaze, a u Larsenovoj glavu počinju se stvarati kombinacije. Slijedeće poglavlje malo brže vrti događaje nakon toga – dvije sedmice kasnije, Larsen se nalazi pred crkvom s kitom ljubičica u ruci, a doznajemo da je iznajmio i sobu u Luci, s pogledom na trgovinu.

Krasno karakteriziranje Larsenovog lika, a i radnja je logična i zahtjevna.

80 / 85 / 90 / 85 / 80 / 85 / 85 / 80 / 85 / 80 – 83,5

PROUST, Marcel - "Combray" (2)

(2) Pisac govori o svojoj sposobnosti da nekoliko sekundi po buđenju otkrije u kojoj sobi se nalazi, a potom u mislima lista sve tipove soba u kojima je spavao. Sjeća se zimskih soba, punih pokrivača i jastuka, vatre u kaminu, sjeća se ljetnih soba, prozračnih i otvorenih, te jedne malene sobe visokog stropa, u kojoj se je od prvog trenutka osjećao bolesno, ali mu je uz pomoć navike uspjelo prevladati sve poteškoće. Iz svih tih sječanja pisac potom izdvaja sjećanje na Combray iz djetinjstva. Sjećanja na njegovu sobu koja pisac iznosi nisu naročito lijepa – još dugo prije odlaska na spavanje, on je mislio na tu sobu i to mu je kvarilo raspoloženje. Kako bi ga oraspoložili, stavljali su mu na lampu kakav zaslon koji je davao neobične sjene, što njemu nije odgovaralo, jer se zbog toga nije mogao privići na tu sobu. Nakon toga, bez dodatnog uvoda, nalazimo se usred dječje priče, za koju se malo kasnije ispostavlja da se radi o priči sa zaslona na lampi. Golo jaše na svom konju i dolazi do dvorca Genoveve od Brabanta. Pomicanjem zaslona bi se nastavljala priča, i Golo iz priče je poprimao nadnaravne sposobnosti, što je piscu pričinjavalo teškoće, jer je remetilo njegovu rutinu u toj sobi, koja mu je omogućavala da se u njoj osjeća ugodno. Zbog toga je jurio u zagrljaj majci, ali bi se opet rastužio kad bi nakon večere morao ići na spavanje.

Mnoštvo priča i kratkih dojmova, jako je teško pratiti nit radnje.

80 / 85 / 80 / 80 / 75 / 80 / 75 / 75 / 80 / 75 – 78,5