ILJF & PETROV – "Zlatno tele" (1)
Predgovor romana sadrži niz anekdota – o svome književnom radu kao dvojac, o tome smije li satira biti humoristična. Prijetnja pri kraju predgovora je možda zamišljena kao vic, ali od nje se većini danas ledi krv u žilama. Prvo poglavlje počinje dugim (i ne baš duhovitim) uvodom o pješacima i vozačima, da bi potom, pomalo usiljeno, prešao na radnju prateći jednog takvog pješaka, glavnog junaka romana, Ostapa Bendera, pri njegovom dolasku u grad Arbatov. Slušamo njegove pomalo snobovske komentare ("To nije Rio de Janeiro") i doznajemo da njegov dolazak privlači pažnju djevojaka. – Uvod mi se čini poprilično nategnut, jedan od slabijih dijelova romana.
16. 09. 2015.
BREŠAN, Ivo – "Država Božja 2053." (1)
BREŠAN, Ivo – "Država Božja 2053." (1)
Roman počinje motom iz Biblije o lažnim prorocima, nakon čega slijedi piščeva napomena / predgovor. Sam početak romana je poput početka SF-filma i sadrži opis situacije – 2053. godine EU funkcionira kao jedinstvena država i obuhvaća veliki dio Evrope. Hrvatska, iako nije član EU-a, slijedi tamošnje političke trendove i na vlasti se smjenjuju liberali i socijal-demokrati, dok je nacionalna struja izgubila podršku birača. Socijalna nejednakost u zemlji je sve veća, Hrvatska je poput kolonije, izvor sirovina za bogati Zapad. U tim okolnostima, na političkoj sceni se pojavljuje nova, kršćansko-socijalna partija, na čijem čelu se nalazi Teo Torlak. Njihov program se zasniva na socijalnoj pravdi i kršćanskoj ljubavi. Uslijed malog odaziva birača na izborima, nova partija osvaja 75 % mandata. Pod nerazjašnjenim okolnostima, uskoro umire i predsjednik države, i Torlak preuzima i tu funkciju, pošto mu velika većina u parlamentu omogućava ustavne promjene. – Zanimljivost i intrigantnost jednog ovakvog romana zasniva se na polaznim premisama, a one su u ovom romanu (po mom mišljenju) pogrešne. Roman ne funkcionira ni kao kritika sadašnjeg stanja, tako da sve skupa za sada izgleda prilično promašeno.
Roman počinje motom iz Biblije o lažnim prorocima, nakon čega slijedi piščeva napomena / predgovor. Sam početak romana je poput početka SF-filma i sadrži opis situacije – 2053. godine EU funkcionira kao jedinstvena država i obuhvaća veliki dio Evrope. Hrvatska, iako nije član EU-a, slijedi tamošnje političke trendove i na vlasti se smjenjuju liberali i socijal-demokrati, dok je nacionalna struja izgubila podršku birača. Socijalna nejednakost u zemlji je sve veća, Hrvatska je poput kolonije, izvor sirovina za bogati Zapad. U tim okolnostima, na političkoj sceni se pojavljuje nova, kršćansko-socijalna partija, na čijem čelu se nalazi Teo Torlak. Njihov program se zasniva na socijalnoj pravdi i kršćanskoj ljubavi. Uslijed malog odaziva birača na izborima, nova partija osvaja 75 % mandata. Pod nerazjašnjenim okolnostima, uskoro umire i predsjednik države, i Torlak preuzima i tu funkciju, pošto mu velika većina u parlamentu omogućava ustavne promjene. – Zanimljivost i intrigantnost jednog ovakvog romana zasniva se na polaznim premisama, a one su u ovom romanu (po mom mišljenju) pogrešne. Roman ne funkcionira ni kao kritika sadašnjeg stanja, tako da sve skupa za sada izgleda prilično promašeno.
CHILD, Lee – "Kat ubojica" (1)
CHILD, Lee – "Kat ubojica" (1)
Roman nema dugi uvod, već se odmah se prelazi na radnju – Jack Reacher nam govori o svom hapšenju u fast-food restoranu. Opisuje nam dolazak policije i svoju, kao i uvijek, racionalnu procjenu situacije. Uz neke sitne pogreške, četvorici policajaca uspjeva uhapsiti Reachera. Nakon toga pratimo do u tančine opisan postupak odvođenja, stavljanja u auto i vožnje do policijske stanice, kao i opis pejzaža tipičnog za Georgiju i jug SAD-a. – Gubljenje u detaljima je ponekad zamorno, a svi uz glavnu radnju (tj. akciju) dodani opisi su urađeni pomalo beživotno i bez puno ljubavi.
Roman nema dugi uvod, već se odmah se prelazi na radnju – Jack Reacher nam govori o svom hapšenju u fast-food restoranu. Opisuje nam dolazak policije i svoju, kao i uvijek, racionalnu procjenu situacije. Uz neke sitne pogreške, četvorici policajaca uspjeva uhapsiti Reachera. Nakon toga pratimo do u tančine opisan postupak odvođenja, stavljanja u auto i vožnje do policijske stanice, kao i opis pejzaža tipičnog za Georgiju i jug SAD-a. – Gubljenje u detaljima je ponekad zamorno, a svi uz glavnu radnju (tj. akciju) dodani opisi su urađeni pomalo beživotno i bez puno ljubavi.
14. 09. 2015.
KEROUAC, Jack – "Na cesti" (1)
KEROUAC, Jack – "Na cesti" (1)
Početak romana je kratak, direktan i neobavezan, kratko određen nekim subjektivnim doživljajima iz piščevog života, kao i direktnim uvođenjem likova Deana i Marylou, njegove djevojke. Njih upoznaje preko Chada, s kojim ga posjećuje u Harlemu. Dean se svađa s Marylou, koja ga nato tuži policiji. Ovaj zbog toga bježi i spava kod našeg pripovjedača, od koga želi naučiti pisati. Dean je pun filozofskih citata, u kojima se, međutim, baš i ne snalazi. Njih dvojica, u zimu 1947., odlučuju poći na Zapad i živjeti "na cesti". – Neobičan način pripovjedanja, ekstremno subjektivan stil pisanja, pomalo kaotičan, rastrgan i s ponavljanjima.
Početak romana je kratak, direktan i neobavezan, kratko određen nekim subjektivnim doživljajima iz piščevog života, kao i direktnim uvođenjem likova Deana i Marylou, njegove djevojke. Njih upoznaje preko Chada, s kojim ga posjećuje u Harlemu. Dean se svađa s Marylou, koja ga nato tuži policiji. Ovaj zbog toga bježi i spava kod našeg pripovjedača, od koga želi naučiti pisati. Dean je pun filozofskih citata, u kojima se, međutim, baš i ne snalazi. Njih dvojica, u zimu 1947., odlučuju poći na Zapad i živjeti "na cesti". – Neobičan način pripovjedanja, ekstremno subjektivan stil pisanja, pomalo kaotičan, rastrgan i s ponavljanjima.
Pretplati se na:
Komentari (Atom)