CHESTERTON K. G. – "Tajna slomljenog mača" (1)

CHESTERTON K. G. – "Tajna slomljenog mača"

(1) Pripovjetka počinje opisom noćne prirode oko usamljenog seoskog groblja, nakon čega slijedi opis spomenika poginulom generalu. Otac Brown i Flambeau dolaze vidjeti spomenik, potom čitaju natpis na spomeniku, koji kao razlog smrti generala navodi izdaju. Otac Brown nagovještava svome sugovorniku jednu tajnu u vezi s ovom smrću. Svoju priču počinje službenom verzijom – general St. Clare se borio protiv brazilske vojske. Nakon bitke biva zarobljen, a potom obješen na drvo. Nakon toga, otac Brown počinje psihološku analizu dvojice vojskovođa i za St. Clarea utvrđuje da je djelovao suprotno svojoj prirodi i započeo suludi, bezizgledni napad na nadmoćnijeg neprijatelja. – Malo neuobičajena radnja za detektivsku priču, ali prilično zanimljivo.

CHRISTIE Agatha – "Leš u biblioteci" (1)

CHRISTIE Agatha – "Leš u biblioteci"

(1) Gđa. Bentry je u polusnu, pred buđenje. Oko sebe uobičajenu buku posluge, sve je kao i uvijek, vlada jutarnja rutina, sve do onog trenutka kad je njena sluškinja Mary ne obavjesti da se u biblioteci nalazi leš. Ona isprva misli da sanja, a nakon toga budi svoga muža Arthura. Ovaj je uvjeren da je njegova žena sanjala o krimiću koji je čitala prethodne večeri, ali ona je uporna i tjera ga da siđe i izvidi stanje stvari. On silazi i doznaje da je vijest istinita, a nakon toga naziva policiju. – Dosta polagani i suzdržani ritam pripovjedanja.

HIGHSMITH Patricia – "Ripleyeva igra" (1)

HIGHSMITH Patricia – "Ripleyeva igra"

(1) Početak razgovora nas vodi usred razgovora Tome Ripleya s Reevesom. Reeves pokušava Ripleya vrbovati da obavi jedno ubistvo. On je aktivan u miljeu ilegalnih kockarnica u Hamburgu i tamošnji vlasnici kockarnica žele ukloniti nekoliko Talijana, izviđača mafije, kako bi ih mafija bar na neko vrijeme ostavila na miru. Tomu čitav razgovor postaje zamoran, pošto ne može / ne želi pomoći Reevesu, a ovaj ne odustaje od nagovaranja. Kako bi razgovor priveo kraju, Tom poziva svoju ženu Heloise da im se priključi. Doznajemo da je Ripley za Reevesa već obavljao sitne poslove, a dobijamo i opis nekih njegovih nedavnih avantura, iz kojih se je uspio izvući samo uz dosta sreće. Zadnja molba Reevesa Ripleyu, prije Heloisinog dolaska, je da pokuša naći nekoga tko bi taj posao obavio za novac. – Zanimljiva ideja – promatrano iz perspektive negativca.

QUENEAU Raymond – "Zazie u metrou" (1)

QUENEAU Raymond – "Zazie u metrou"

(1) Gabriel je na jednom od pariških kolodvora, gdje čeka na dolazak vlaka kojim dolaze njegova sestra i njena kćerkica Zazie. Na peronu, prije dolaska vlaka, dolazi do svađe Gabriela s jednim patuljkom i njegovom ženom. Patuljak misli da je Gabriel, koji je opet pravi gorostas, dobroćudan i da se ne želi svađati, ali se ovaj ne da zezati i prijeti patuljku ćuškom. Patuljak je na zemlji još prije no što je pala ćuška, ali u tom trenutku dolazi i vlak. U njemu su mala Zazie i njena mati Jeanne, koja ih odmah napušta i odlazi svome ljubavniku. Zazie se je radovala vožnji metroom, ali od toga neće biti ništa, pošto je metro zbog štrajka zatvoren, zbog čega Zazie počinje psovati poput kočijaša. Umjesto metroom, oni odlaze Charlesovim taksijem. Charles je Gabrielov prijatelj. Tokom vožnje njih dvojica pokazuju Zazie znamenitosti Pariza (koje ni sami ne poznaju najbolje), ali ni uz sve njihove napore Zazie ne zaboravlja svoje razočarenje zbog metroa. – Urnebesni početak romana i pravi vatromet duhovitih igra riječi i drugih detalja.

SCHNITZLER Arthur – "Novela o snu" (1)

SCHNITZLER Arthur – "Novela o snu"

(1) Fridolin i Albertina, mladi bračni par, pripremaju svoju kćerkicu na spavanje, a nakon toga govore o svojim doživljajima na balu pod maskama prošle noći. Njih dvoje su, nakon izjalovljenih avantura, završili zajedno, prvo na večeri, a potom u krevetu. Kako su se ujutro morali vratiti svojim obavezama (on je liječnik, ona domaćica), koriste slijedeće veče da razmjene utiske. Međusobnu ljubomoru potiču avanturama prethodne noći, a nakon toga prelaze na neke ranije fantazije i mentalne nevjere. Albertina priča o mladiću koga je vidjela na letovanju u Danskoj. O njemu je maštala i bila zbog njega spremna ostaviti Fridolina. Ovaj nato priča o svojoj avanturi s istog ljetovanja – susretu na plaži s jednom nepoznatom djevojkom, čiji ga je pogled očarao. – Sjajna psihološka analiza, lijep početak pripovjetke.

ILJF & PETROV – "Zlatno tele" (1)

ILJF & PETROV – "Zlatno tele" (1)

Predgovor romana sadrži niz anekdota – o svome književnom radu kao dvojac, o tome smije li satira biti humoristična. Prijetnja pri kraju predgovora je možda zamišljena kao vic, ali od nje se većini danas ledi krv u žilama. Prvo poglavlje počinje dugim (i ne baš duhovitim) uvodom o pješacima i vozačima, da bi potom, pomalo usiljeno, prešao na radnju prateći jednog takvog pješaka, glavnog junaka romana, Ostapa Bendera, pri njegovom dolasku u grad Arbatov. Slušamo njegove pomalo snobovske komentare ("To nije Rio de Janeiro") i doznajemo da njegov dolazak privlači pažnju djevojaka. – Uvod mi se čini poprilično nategnut, jedan od slabijih dijelova romana.

BREŠAN, Ivo – "Država Božja 2053." (1)

BREŠAN, Ivo – "Država Božja 2053." (1)

Roman počinje motom iz Biblije o lažnim prorocima, nakon čega slijedi piščeva napomena / predgovor. Sam početak romana je poput početka SF-filma i sadrži opis situacije – 2053. godine EU funkcionira kao jedinstvena država i obuhvaća veliki dio Evrope. Hrvatska, iako nije član EU-a, slijedi tamošnje političke trendove i na vlasti se smjenjuju liberali i socijal-demokrati, dok je nacionalna struja izgubila podršku birača. Socijalna nejednakost u zemlji je sve veća, Hrvatska je poput kolonije, izvor sirovina za bogati Zapad. U tim okolnostima, na političkoj sceni se pojavljuje nova, kršćansko-socijalna partija, na čijem čelu se nalazi Teo Torlak. Njihov program se zasniva na socijalnoj pravdi i kršćanskoj ljubavi. Uslijed malog odaziva birača na izborima, nova partija osvaja 75 % mandata. Pod nerazjašnjenim okolnostima, uskoro umire i predsjednik države, i Torlak preuzima i tu funkciju, pošto mu velika većina u parlamentu omogućava ustavne promjene. – Zanimljivost i intrigantnost jednog ovakvog romana zasniva se na polaznim premisama, a one su u ovom romanu (po mom mišljenju) pogrešne. Roman ne funkcionira ni kao kritika sadašnjeg stanja, tako da sve skupa za sada izgleda prilično promašeno.

CHILD, Lee – "Kat ubojica" (1)

CHILD, Lee – "Kat ubojica" (1)

Roman nema dugi uvod, već se odmah se prelazi na radnju – Jack Reacher nam govori o svom hapšenju u fast-food restoranu. Opisuje nam dolazak policije i svoju, kao i uvijek, racionalnu procjenu situacije. Uz neke sitne pogreške, četvorici policajaca uspjeva uhapsiti Reachera. Nakon toga pratimo do u tančine opisan postupak odvođenja, stavljanja u auto i vožnje do policijske stanice, kao i opis pejzaža tipičnog za Georgiju i jug SAD-a. – Gubljenje u detaljima je ponekad zamorno, a svi uz glavnu radnju (tj. akciju) dodani opisi su urađeni pomalo beživotno i bez puno ljubavi.

KEROUAC, Jack – "Na cesti" (1)

KEROUAC, Jack – "Na cesti" (1)

Početak romana je kratak, direktan i neobavezan, kratko određen nekim subjektivnim doživljajima iz piščevog života, kao i direktnim uvođenjem likova Deana i Marylou, njegove djevojke. Njih upoznaje preko Chada, s kojim ga posjećuje u Harlemu. Dean se svađa s Marylou, koja ga nato tuži policiji. Ovaj zbog toga bježi i spava kod našeg pripovjedača, od koga želi naučiti pisati. Dean je pun filozofskih citata, u kojima se, međutim, baš i ne snalazi. Njih dvojica, u zimu 1947., odlučuju poći na Zapad i živjeti "na cesti". – Neobičan način pripovjedanja, ekstremno subjektivan stil pisanja, pomalo kaotičan, rastrgan i s ponavljanjima.

CAMILLERI, Andrea – "Oblik vode" (1)

CAMILLERI, Andrea – "Oblik vode" (1)

Početak romana, u kome nam pisac opisuje prilike u Vigati, gradu na Siciliji, liči na magični realizam ili teatar apsurda – dvojica smetlara ne dolaze na posao, ali su opravdano odsutni, jer su u policiji zbog počinjene provale; dvojica inžinjera geodezije rade kao smetlari i pritom na poslu obično izvlače deblji kraj, pošto im je nadređeni neka sirovina koja mrzi akademike i zbog toga njima dvojici daje najgore kvartove. Njihovo područje je tokom noći centar prostitucije i zbog toga puno upotrebljenih kondoma i drugog smeća. Na ovo se nadovezuje priča o povjesti prostitucije u Vigati, za čiji je procvat najzaslužniji dolazak vojske i Gege kao organizator ponude. Nazad na priču – dvojica mjernika-smetlara dolaze na svoje područje, gdje jedan od njih, Saro, uz jedan zid nalazi skupocjeni nakit. – Na nekim mjestima sjajna, socijalno kritična proza, ostalo je solidno.

BALZAC, Honore de – "Žena od trideset godina" (1)

BALZAC, Honore de – "Žena od trideset godina" (1)

Pariz, 4. mjesec 1813. godine, starac i mlada djevojka (otac i kćer) dolaze gledati paradu, na kojoj bi se trebao pojaviti i Napoleon. Slijedi detaljan opis djevojke, čiji izgled plijeni veliku pažnju muškaraca. Djevojci se žuri na paradu, boji se da je zakasnila, a potom slijedi opis povjesnih okolnosti toga doba uz dobru porciju nacionalnog ponosa. Otac ne želi da se kćeri nešto desi i zbog toga želi da odu, ali ona želi ostati po svaku cijenu. Nedugo potom dolazi i jedan mladi oficir-poznanik, koji djevojci i njenom ocu osigurava najbolje mjesto za gledanje parade. – Solidan početak, bez nekih iznenađenja.

PEKIĆ, Borislav – "Uspenje i sunovrat Ikara Gulbekijana" (1)

PEKIĆ, Borislav – "Uspenje i sunovrat Ikara Gulbekijana" (1)

Moto ove dugačke pripovjetke/kratkog romana je iz Biblije, motiv je taština. Nakon toga, iz opaske urednika doznajemo da je autor spisa umro u decembru 1946. god. u Sloveniji u samostanu. Početak samog romana je isto tako u znaku taštine i govori o prolaznosti slave i piščevoj (tj. Ikarovoj) borbi protiv toga zaborava. U sebi vidi samo jednog zabavljača masâ u teškom ratnom vremenu, u jednom ratu koji nije njegov, u životu u kome je svu svoju energiju je posvetio klizanju. Čitatelja upozorava da ne očekuje sretan kraj, da on želi govoriti o prkošenju sudbini i to iskustvo podjeliti s čitaocima. Početkom drugog poglavlja junak/pripovjedač nam se predstavlja – ime mu je Ikar Gubelkijan, armenskog je porijekla, ali rodoslov mu je prilično šarolik. I njegov otac Aram se je bavio klizanjem, bio je u tome uspješan, ali nikad nije dospio na sami vrh. – Slojevita proza, povremeno izuzetno kompleksne građe.

FAULKNER, William – "Lupeži" (1)

FAULKNER, William – "Lupeži" (1)

Na početku svakog Faulknerovog romana je čitatelju najveći problem, zbog zamršenog stila pripovjedanja, pohvatati konce. Ovdje je stvar relativno jednostavna – djed priča svome unuku o dogodovštinama iz svoje mladosti, kad je, kao 11-godišnjak, ne baš dobrovoljno, pomagao svome ocu u uredu. U ured upada Boon Hogganbeck i od dječakovog oca traži pištolj, kojim će upucati Ludusa. Ovaj mu ne da pištolj, našto Boon odlazi po pištolj Johna Powella, za koji zna gdje je sakriven u štali. Ovome slijedi poduža priča o Johnu Powellu i njegovom pištolju (kupio ga je od svoga oca za svoj 21. rođendan i bio ponosan na njega), te o tome kako su svi znali gdje je sakriven taj pištolj, a nakon toga slijedi mali ekskurs o lokalnoj povjesti. – Izuzetno tečno pripovjedanje, pri kraju malo usiljena i ne sasvim uvjerljiva digresija.

ŠENOA, August – "Čuvaj se senjske ruke" (1)

ŠENOA, August – "Čuvaj se senjske ruke" (1)

Tjesnac između Krka i kopna, kasna jesen, lirski opis prirode. Vrbnik na Krku, djevojka koja gleda na more, čeka i strepi. Kroz razgovor djevojke i starice dobijamo pregled situacije – djevojku je zaprosio mletački plemić, ona ga namjerava odbiti. Prepirka sa staricom, koja je nagovara na tu udaju. Kako izgleda, i njen skrbnik (djevojka je siroče) je dogovorio djevojčinu udaju. Dolazi i signore Vittorio, nesuđeni mladoženja. On pita djevojku želi li se udati za njega, ona ga odbija. Ovaj počinje, povrijeđen u svom ponosu mletačkog plemića, bjesniti, a starica je između dvije vatre. Nato je pokušava slomiti silom, ali u posljednji trenutak dolazi njen spas, barka koja će je odvesti sa otoka. Ona odlazi van u susret barci. – Povjesni roman, u kome su uloge od samog početka jasno podjeljene. Zanimljiv lirski početak, kasnije poput ljubavnog romana.

SALINGER, J. D. – "Lovac u raži" (1)

SALINGER, J. D. – "Lovac u raži" (1)

Roman je pisan u prvom licu, i pripovjedač nam se predstavlja na malo neobičan način – vidimo da imamo posla sa dječakom u pubertetu i da nam on namjerava pričati o svojim problemima, koji su, kako izgleda, završili boravkom u nekom sanatoriju. Prvo nam govori o svom bratu, koji je bio pisac, ali se sada "prostutira" u Hollywoodu kao pisac scenarija. Nakon toga priča skreće na Pencey, školu iz koje je izbačen. S vrha brda, podalje od svih, on promatra utakmicu. Nakon toga par riječi o djevojkama općenito, a potom i o Selmi Thurmer, koja mu se dopada. Doznajemo da je vodio mačevalački klub škole na meč protiv druge škole, ali je usput pogubio opremu, a trenutno je na putu do prof. Spencera, koji ga je želio vidjeti prije odlaska. Tu doznajemo i da je izbačen iz škole zbog slabih ocjena i prisjeća se jednog doživljaja koji mu pomaže oko rastanka. – Izuzetno originalan i izražajan početak, roman je jedan od najuticajnijih romana uopće.

GRIN, Aleksandar – "Grimizna jedra" (1)

GRIN, Aleksandar – "Grimizna jedra" (1)

Longren, mornar na trgovačkom brodu, vraća se kući i ondje doznaje za smrt svoje žene. Od susjede, koja od njene smrti vodi brigu o njegovoj maloj kćerci, doznaje da je umrla od oskudice i da joj seoski krčmar Manners nije želio posuditi novac. Žena je očajna i odlučuje otići u obližnji grad da ondje založi vjenčani prsten. Prokisla od puta, po povratku dobija upalu pluća i ubrzo nakon toga umire. Longren odlučuje ostaviti mornarski poziv, ostati kod kuće i brinuti se za dijete. Za život zarađuje izradom modela brodova, a privatno je povučen i šutljiv. Izbjegava svoje suseljane, a nabavke obavlja u gradu. Asola je odrastala i bilo joj je pet godina, kad se desio slijedeći događaj o kome nas pisac izvještava: u rano proljeće je Manners zaboravio vezati svoju barku i oluja ju je prijetila razbiti. Pri vezanju je Manners bio neoprezan i vjetar ga je s barkom poterao na pučinu ... – Originalni svijet A. Grina podsjeća na bajku, sigurno i racionalno pripovjedanje.

GONČAROV, Ivan – "Oblomov" (1)

GONČAROV, Ivan – "Oblomov" (1)

Prve stranice knjige se bave ličnošću Ilje Iljiča Oblomova. Riječ je o prosječnom mladom čovjeku (32 – 33 godine), za koga se može reći da je – blago rečeno – poprilični mlakonja. Svaka ideja, koja mu proe kroz glavu, njemu je gnjavaža, a najsretniji je kad je bezbrižan i ne mora se ničim gnjaviti. Tromost mu se vidi i u stasu i držanju tijela, pošto je, iako mlad, već poprilično odebljao. Odjeća na njemu je komotna, a okolina u stanu u potpunosti podešena njegovom usporenom ritmu. Stan je zapušten, iako na prvi pogled djeluje uređen – namještaj se raspada, sve je puno prašine. Nakon detaljnog opisa stana, pisac pažnju posvećuje pismu koje je Oblomov dobio od nadstojnika svoga imanja. To nije prvo takvo pismo, dobio ih je sličnih još nekoliko tokom nekoliko godina, ali svi njegovi planovi oko reforme imanja nisu otišli dalje od faze planiranja. Oblomov namjerava ovaj put biti odlučan i poduzeti nešto. Kao prvo, poziva slugu Zahara. – Krasan početak, u samo nekoliko stranica je stvorena osnova za jedan od najzanimljivijih likova svjetske književnosti.

GARCIA MARQUEZ, Gabriel – "Sto godina samoće" (1)

GARCIA MARQUEZ, Gabriel – "Sto godina samoće" (1)

Roman počinje spominjanjem pukovnika Aureliana Buendije i vraća nas u doba osnivanja Maconda. U to doba je Macondo selo od dvadesetak kuća izgrađenih od blata i trske. Njegov otac, Jose Arcadio Buendia, upoznaje se s Melquiadesom, Ciganom koji svake godine sa svojom svojtom dolazi u Macondo pokazati svjetske atrakcije. Od njega prvo kupuje velike magnete pomoću kojih namjerava tražiti zlato. U tome, naravno, ne uspjeva, ali to ne smanjuje njegov entuzijazam i maštu. Iduće godine se oduševljava velikim lećama, koje namjerava upotrebiti za izradu oružja. U tome i uspjeva, ali njegov dopis ne nailazi na zanimanje vlasti. Nakon toga se bavi proučavanjem zvijezda i iz toga izvodi zaključak da je Zemlja okrugla, što je Ursuli, njegovoj ženi, dokaz kako je definitivno poludio, ali mu Melquiades odaje priznanje za njegovo znanstveno dostignuće i poklanja mu alkemičarski laboratorij. – Magični realizam u savršenoj formi.

EURIPID – "Helena" (1)

EURIPID – "Helena" (1)

Helenin monolog služi kao uvod u radnju – ona je u Egiptu, pored groba Proteja, bivšega egipatskog kralja. Doznajemo njegov rodoslov i da je ostavio dvoje djece. Nakon toga govori o svome porijeklu, o tome kako je dijete Lede i Zeusa u obliku labuda. Potom govori svoju priču, koja počinje Parisovim sudom i Afroditinim obećanjem da će mu dati Helenu. Hera ga, međutim, vara i daje mu lik nalik na Helenu, ali načinjen od zraka, dok Zeus Helenu prebacuje Proteju. Menelaj skuplja vojsku i napada Troju, a Helenino ime je među Helenima omraženo. Ona se nada svome iskupljenju, ali se Teoklimen, Protejev sin, zaljubljuje u nju. Ona želi sačuvati svoj brak i odbija ga. Nakon ovog monologa, na scenu stupa Teukar, koji joj govori o svome udesu – o smrti svoga brata Ajanta pod Trojom, o tome kako je Troja prije sedam godina razorena, te kako su na povratku svi bili razbacani olujom i lutaju morima. Njena majka Leda se je objesila, braća su joj mrtva, a i za Menelaja se priča da je mrtav. – Početak je malo razvučen, par detalja u priči je malo nategnuto, ali kraj prvog dijela obećava.

ANDREJEV, Leonid – "Tat" (1)

ANDREJEV, Leonid – "Tat" (1)

Fjodor Jurasov je džeparoš, koji u gužvi prije polaska vlaka, jednom starijem gospodinu krade novčanik. Krađa ostaje nekažnjena, pošto je pokradeni ostao na peronu. Nakon što je uzeo novac, Jurasov traži mjesto u vagonu. Njegovane je vanjštine, kojom pokušava kompenzirati očiti deficit obrazovanja, a usto se trudi izigravati Nijemca. U kupeu ga dočekuju hladno, što potresa njegovo samopouzdanje. Pokušaji da započne konverzaciju ne uspjevaju, a starac kome se obraća postaje čak i ljut na njega. Sumnja da su ga njegovi suputnici samo jednim pogledom raskrinkali, da znaju njegovu pravu prirodu i zbog toga brže-bolje izlazi iz kupea. Nalazi se na platformi vagona i osluškuje okolinu, vidi seljake na poljima kako kupe ljetinu. – Sjajno pripovjedanje za pripovjetku, odmah u srž stvari, izuzetno fino psihološko ocrtavanje glavnog junaka.