CAMILLERI, Andrea – "Oblik vode" (1)
Početak romana, u kome nam pisac opisuje prilike u Vigati, gradu na Siciliji, liči na magični realizam ili teatar apsurda – dvojica smetlara ne dolaze na posao, ali su opravdano odsutni, jer su u policiji zbog počinjene provale; dvojica inžinjera geodezije rade kao smetlari i pritom na poslu obično izvlače deblji kraj, pošto im je nadređeni neka sirovina koja mrzi akademike i zbog toga njima dvojici daje najgore kvartove. Njihovo područje je tokom noći centar prostitucije i zbog toga puno upotrebljenih kondoma i drugog smeća. Na ovo se nadovezuje priča o povjesti prostitucije u Vigati, za čiji je procvat najzaslužniji dolazak vojske i Gege kao organizator ponude. Nazad na priču – dvojica mjernika-smetlara dolaze na svoje područje, gdje jedan od njih, Saro, uz jedan zid nalazi skupocjeni nakit. – Na nekim mjestima sjajna, socijalno kritična proza, ostalo je solidno.
31. 08. 2015.
BALZAC, Honore de – "Žena od trideset godina" (1)
BALZAC, Honore de – "Žena od trideset godina" (1)
Pariz, 4. mjesec 1813. godine, starac i mlada djevojka (otac i kćer) dolaze gledati paradu, na kojoj bi se trebao pojaviti i Napoleon. Slijedi detaljan opis djevojke, čiji izgled plijeni veliku pažnju muškaraca. Djevojci se žuri na paradu, boji se da je zakasnila, a potom slijedi opis povjesnih okolnosti toga doba uz dobru porciju nacionalnog ponosa. Otac ne želi da se kćeri nešto desi i zbog toga želi da odu, ali ona želi ostati po svaku cijenu. Nedugo potom dolazi i jedan mladi oficir-poznanik, koji djevojci i njenom ocu osigurava najbolje mjesto za gledanje parade. – Solidan početak, bez nekih iznenađenja.
Pariz, 4. mjesec 1813. godine, starac i mlada djevojka (otac i kćer) dolaze gledati paradu, na kojoj bi se trebao pojaviti i Napoleon. Slijedi detaljan opis djevojke, čiji izgled plijeni veliku pažnju muškaraca. Djevojci se žuri na paradu, boji se da je zakasnila, a potom slijedi opis povjesnih okolnosti toga doba uz dobru porciju nacionalnog ponosa. Otac ne želi da se kćeri nešto desi i zbog toga želi da odu, ali ona želi ostati po svaku cijenu. Nedugo potom dolazi i jedan mladi oficir-poznanik, koji djevojci i njenom ocu osigurava najbolje mjesto za gledanje parade. – Solidan početak, bez nekih iznenađenja.
28. 08. 2015.
PEKIĆ, Borislav – "Uspenje i sunovrat Ikara Gulbekijana" (1)
PEKIĆ, Borislav – "Uspenje i sunovrat Ikara Gulbekijana" (1)
Moto ove dugačke pripovjetke/kratkog romana je iz Biblije, motiv je taština. Nakon toga, iz opaske urednika doznajemo da je autor spisa umro u decembru 1946. god. u Sloveniji u samostanu. Početak samog romana je isto tako u znaku taštine i govori o prolaznosti slave i piščevoj (tj. Ikarovoj) borbi protiv toga zaborava. U sebi vidi samo jednog zabavljača masâ u teškom ratnom vremenu, u jednom ratu koji nije njegov, u životu u kome je svu svoju energiju je posvetio klizanju. Čitatelja upozorava da ne očekuje sretan kraj, da on želi govoriti o prkošenju sudbini i to iskustvo podjeliti s čitaocima. Početkom drugog poglavlja junak/pripovjedač nam se predstavlja – ime mu je Ikar Gubelkijan, armenskog je porijekla, ali rodoslov mu je prilično šarolik. I njegov otac Aram se je bavio klizanjem, bio je u tome uspješan, ali nikad nije dospio na sami vrh. – Slojevita proza, povremeno izuzetno kompleksne građe.
Moto ove dugačke pripovjetke/kratkog romana je iz Biblije, motiv je taština. Nakon toga, iz opaske urednika doznajemo da je autor spisa umro u decembru 1946. god. u Sloveniji u samostanu. Početak samog romana je isto tako u znaku taštine i govori o prolaznosti slave i piščevoj (tj. Ikarovoj) borbi protiv toga zaborava. U sebi vidi samo jednog zabavljača masâ u teškom ratnom vremenu, u jednom ratu koji nije njegov, u životu u kome je svu svoju energiju je posvetio klizanju. Čitatelja upozorava da ne očekuje sretan kraj, da on želi govoriti o prkošenju sudbini i to iskustvo podjeliti s čitaocima. Početkom drugog poglavlja junak/pripovjedač nam se predstavlja – ime mu je Ikar Gubelkijan, armenskog je porijekla, ali rodoslov mu je prilično šarolik. I njegov otac Aram se je bavio klizanjem, bio je u tome uspješan, ali nikad nije dospio na sami vrh. – Slojevita proza, povremeno izuzetno kompleksne građe.
23. 08. 2015.
FAULKNER, William – "Lupeži" (1)
FAULKNER, William – "Lupeži" (1)
Na početku svakog Faulknerovog romana je čitatelju najveći problem, zbog zamršenog stila pripovjedanja, pohvatati konce. Ovdje je stvar relativno jednostavna – djed priča svome unuku o dogodovštinama iz svoje mladosti, kad je, kao 11-godišnjak, ne baš dobrovoljno, pomagao svome ocu u uredu. U ured upada Boon Hogganbeck i od dječakovog oca traži pištolj, kojim će upucati Ludusa. Ovaj mu ne da pištolj, našto Boon odlazi po pištolj Johna Powella, za koji zna gdje je sakriven u štali. Ovome slijedi poduža priča o Johnu Powellu i njegovom pištolju (kupio ga je od svoga oca za svoj 21. rođendan i bio ponosan na njega), te o tome kako su svi znali gdje je sakriven taj pištolj, a nakon toga slijedi mali ekskurs o lokalnoj povjesti. – Izuzetno tečno pripovjedanje, pri kraju malo usiljena i ne sasvim uvjerljiva digresija.
Na početku svakog Faulknerovog romana je čitatelju najveći problem, zbog zamršenog stila pripovjedanja, pohvatati konce. Ovdje je stvar relativno jednostavna – djed priča svome unuku o dogodovštinama iz svoje mladosti, kad je, kao 11-godišnjak, ne baš dobrovoljno, pomagao svome ocu u uredu. U ured upada Boon Hogganbeck i od dječakovog oca traži pištolj, kojim će upucati Ludusa. Ovaj mu ne da pištolj, našto Boon odlazi po pištolj Johna Powella, za koji zna gdje je sakriven u štali. Ovome slijedi poduža priča o Johnu Powellu i njegovom pištolju (kupio ga je od svoga oca za svoj 21. rođendan i bio ponosan na njega), te o tome kako su svi znali gdje je sakriven taj pištolj, a nakon toga slijedi mali ekskurs o lokalnoj povjesti. – Izuzetno tečno pripovjedanje, pri kraju malo usiljena i ne sasvim uvjerljiva digresija.
ŠENOA, August – "Čuvaj se senjske ruke" (1)
ŠENOA, August – "Čuvaj se senjske ruke" (1)
Tjesnac između Krka i kopna, kasna jesen, lirski opis prirode. Vrbnik na Krku, djevojka koja gleda na more, čeka i strepi. Kroz razgovor djevojke i starice dobijamo pregled situacije – djevojku je zaprosio mletački plemić, ona ga namjerava odbiti. Prepirka sa staricom, koja je nagovara na tu udaju. Kako izgleda, i njen skrbnik (djevojka je siroče) je dogovorio djevojčinu udaju. Dolazi i signore Vittorio, nesuđeni mladoženja. On pita djevojku želi li se udati za njega, ona ga odbija. Ovaj počinje, povrijeđen u svom ponosu mletačkog plemića, bjesniti, a starica je između dvije vatre. Nato je pokušava slomiti silom, ali u posljednji trenutak dolazi njen spas, barka koja će je odvesti sa otoka. Ona odlazi van u susret barci. – Povjesni roman, u kome su uloge od samog početka jasno podjeljene. Zanimljiv lirski početak, kasnije poput ljubavnog romana.
Tjesnac između Krka i kopna, kasna jesen, lirski opis prirode. Vrbnik na Krku, djevojka koja gleda na more, čeka i strepi. Kroz razgovor djevojke i starice dobijamo pregled situacije – djevojku je zaprosio mletački plemić, ona ga namjerava odbiti. Prepirka sa staricom, koja je nagovara na tu udaju. Kako izgleda, i njen skrbnik (djevojka je siroče) je dogovorio djevojčinu udaju. Dolazi i signore Vittorio, nesuđeni mladoženja. On pita djevojku želi li se udati za njega, ona ga odbija. Ovaj počinje, povrijeđen u svom ponosu mletačkog plemića, bjesniti, a starica je između dvije vatre. Nato je pokušava slomiti silom, ali u posljednji trenutak dolazi njen spas, barka koja će je odvesti sa otoka. Ona odlazi van u susret barci. – Povjesni roman, u kome su uloge od samog početka jasno podjeljene. Zanimljiv lirski početak, kasnije poput ljubavnog romana.
SALINGER, J. D. – "Lovac u raži" (1)
SALINGER, J. D. – "Lovac u raži" (1)
Roman je pisan u prvom licu, i pripovjedač nam se predstavlja na malo neobičan način – vidimo da imamo posla sa dječakom u pubertetu i da nam on namjerava pričati o svojim problemima, koji su, kako izgleda, završili boravkom u nekom sanatoriju. Prvo nam govori o svom bratu, koji je bio pisac, ali se sada "prostutira" u Hollywoodu kao pisac scenarija. Nakon toga priča skreće na Pencey, školu iz koje je izbačen. S vrha brda, podalje od svih, on promatra utakmicu. Nakon toga par riječi o djevojkama općenito, a potom i o Selmi Thurmer, koja mu se dopada. Doznajemo da je vodio mačevalački klub škole na meč protiv druge škole, ali je usput pogubio opremu, a trenutno je na putu do prof. Spencera, koji ga je želio vidjeti prije odlaska. Tu doznajemo i da je izbačen iz škole zbog slabih ocjena i prisjeća se jednog doživljaja koji mu pomaže oko rastanka. – Izuzetno originalan i izražajan početak, roman je jedan od najuticajnijih romana uopće.
Roman je pisan u prvom licu, i pripovjedač nam se predstavlja na malo neobičan način – vidimo da imamo posla sa dječakom u pubertetu i da nam on namjerava pričati o svojim problemima, koji su, kako izgleda, završili boravkom u nekom sanatoriju. Prvo nam govori o svom bratu, koji je bio pisac, ali se sada "prostutira" u Hollywoodu kao pisac scenarija. Nakon toga priča skreće na Pencey, školu iz koje je izbačen. S vrha brda, podalje od svih, on promatra utakmicu. Nakon toga par riječi o djevojkama općenito, a potom i o Selmi Thurmer, koja mu se dopada. Doznajemo da je vodio mačevalački klub škole na meč protiv druge škole, ali je usput pogubio opremu, a trenutno je na putu do prof. Spencera, koji ga je želio vidjeti prije odlaska. Tu doznajemo i da je izbačen iz škole zbog slabih ocjena i prisjeća se jednog doživljaja koji mu pomaže oko rastanka. – Izuzetno originalan i izražajan početak, roman je jedan od najuticajnijih romana uopće.
GRIN, Aleksandar – "Grimizna jedra" (1)
GRIN, Aleksandar – "Grimizna jedra" (1)
Longren, mornar na trgovačkom brodu, vraća se kući i ondje doznaje za smrt svoje žene. Od susjede, koja od njene smrti vodi brigu o njegovoj maloj kćerci, doznaje da je umrla od oskudice i da joj seoski krčmar Manners nije želio posuditi novac. Žena je očajna i odlučuje otići u obližnji grad da ondje založi vjenčani prsten. Prokisla od puta, po povratku dobija upalu pluća i ubrzo nakon toga umire. Longren odlučuje ostaviti mornarski poziv, ostati kod kuće i brinuti se za dijete. Za život zarađuje izradom modela brodova, a privatno je povučen i šutljiv. Izbjegava svoje suseljane, a nabavke obavlja u gradu. Asola je odrastala i bilo joj je pet godina, kad se desio slijedeći događaj o kome nas pisac izvještava: u rano proljeće je Manners zaboravio vezati svoju barku i oluja ju je prijetila razbiti. Pri vezanju je Manners bio neoprezan i vjetar ga je s barkom poterao na pučinu ... – Originalni svijet A. Grina podsjeća na bajku, sigurno i racionalno pripovjedanje.
Longren, mornar na trgovačkom brodu, vraća se kući i ondje doznaje za smrt svoje žene. Od susjede, koja od njene smrti vodi brigu o njegovoj maloj kćerci, doznaje da je umrla od oskudice i da joj seoski krčmar Manners nije želio posuditi novac. Žena je očajna i odlučuje otići u obližnji grad da ondje založi vjenčani prsten. Prokisla od puta, po povratku dobija upalu pluća i ubrzo nakon toga umire. Longren odlučuje ostaviti mornarski poziv, ostati kod kuće i brinuti se za dijete. Za život zarađuje izradom modela brodova, a privatno je povučen i šutljiv. Izbjegava svoje suseljane, a nabavke obavlja u gradu. Asola je odrastala i bilo joj je pet godina, kad se desio slijedeći događaj o kome nas pisac izvještava: u rano proljeće je Manners zaboravio vezati svoju barku i oluja ju je prijetila razbiti. Pri vezanju je Manners bio neoprezan i vjetar ga je s barkom poterao na pučinu ... – Originalni svijet A. Grina podsjeća na bajku, sigurno i racionalno pripovjedanje.
GONČAROV, Ivan – "Oblomov" (1)
GONČAROV, Ivan – "Oblomov" (1)
Prve stranice knjige se bave ličnošću Ilje Iljiča Oblomova. Riječ je o prosječnom mladom čovjeku (32 – 33 godine), za koga se može reći da je – blago rečeno – poprilični mlakonja. Svaka ideja, koja mu proe kroz glavu, njemu je gnjavaža, a najsretniji je kad je bezbrižan i ne mora se ničim gnjaviti. Tromost mu se vidi i u stasu i držanju tijela, pošto je, iako mlad, već poprilično odebljao. Odjeća na njemu je komotna, a okolina u stanu u potpunosti podešena njegovom usporenom ritmu. Stan je zapušten, iako na prvi pogled djeluje uređen – namještaj se raspada, sve je puno prašine. Nakon detaljnog opisa stana, pisac pažnju posvećuje pismu koje je Oblomov dobio od nadstojnika svoga imanja. To nije prvo takvo pismo, dobio ih je sličnih još nekoliko tokom nekoliko godina, ali svi njegovi planovi oko reforme imanja nisu otišli dalje od faze planiranja. Oblomov namjerava ovaj put biti odlučan i poduzeti nešto. Kao prvo, poziva slugu Zahara. – Krasan početak, u samo nekoliko stranica je stvorena osnova za jedan od najzanimljivijih likova svjetske književnosti.
Prve stranice knjige se bave ličnošću Ilje Iljiča Oblomova. Riječ je o prosječnom mladom čovjeku (32 – 33 godine), za koga se može reći da je – blago rečeno – poprilični mlakonja. Svaka ideja, koja mu proe kroz glavu, njemu je gnjavaža, a najsretniji je kad je bezbrižan i ne mora se ničim gnjaviti. Tromost mu se vidi i u stasu i držanju tijela, pošto je, iako mlad, već poprilično odebljao. Odjeća na njemu je komotna, a okolina u stanu u potpunosti podešena njegovom usporenom ritmu. Stan je zapušten, iako na prvi pogled djeluje uređen – namještaj se raspada, sve je puno prašine. Nakon detaljnog opisa stana, pisac pažnju posvećuje pismu koje je Oblomov dobio od nadstojnika svoga imanja. To nije prvo takvo pismo, dobio ih je sličnih još nekoliko tokom nekoliko godina, ali svi njegovi planovi oko reforme imanja nisu otišli dalje od faze planiranja. Oblomov namjerava ovaj put biti odlučan i poduzeti nešto. Kao prvo, poziva slugu Zahara. – Krasan početak, u samo nekoliko stranica je stvorena osnova za jedan od najzanimljivijih likova svjetske književnosti.
GARCIA MARQUEZ, Gabriel – "Sto godina samoće" (1)
GARCIA MARQUEZ, Gabriel – "Sto godina samoće" (1)
Roman počinje spominjanjem pukovnika Aureliana Buendije i vraća nas u doba osnivanja Maconda. U to doba je Macondo selo od dvadesetak kuća izgrađenih od blata i trske. Njegov otac, Jose Arcadio Buendia, upoznaje se s Melquiadesom, Ciganom koji svake godine sa svojom svojtom dolazi u Macondo pokazati svjetske atrakcije. Od njega prvo kupuje velike magnete pomoću kojih namjerava tražiti zlato. U tome, naravno, ne uspjeva, ali to ne smanjuje njegov entuzijazam i maštu. Iduće godine se oduševljava velikim lećama, koje namjerava upotrebiti za izradu oružja. U tome i uspjeva, ali njegov dopis ne nailazi na zanimanje vlasti. Nakon toga se bavi proučavanjem zvijezda i iz toga izvodi zaključak da je Zemlja okrugla, što je Ursuli, njegovoj ženi, dokaz kako je definitivno poludio, ali mu Melquiades odaje priznanje za njegovo znanstveno dostignuće i poklanja mu alkemičarski laboratorij. – Magični realizam u savršenoj formi.
Roman počinje spominjanjem pukovnika Aureliana Buendije i vraća nas u doba osnivanja Maconda. U to doba je Macondo selo od dvadesetak kuća izgrađenih od blata i trske. Njegov otac, Jose Arcadio Buendia, upoznaje se s Melquiadesom, Ciganom koji svake godine sa svojom svojtom dolazi u Macondo pokazati svjetske atrakcije. Od njega prvo kupuje velike magnete pomoću kojih namjerava tražiti zlato. U tome, naravno, ne uspjeva, ali to ne smanjuje njegov entuzijazam i maštu. Iduće godine se oduševljava velikim lećama, koje namjerava upotrebiti za izradu oružja. U tome i uspjeva, ali njegov dopis ne nailazi na zanimanje vlasti. Nakon toga se bavi proučavanjem zvijezda i iz toga izvodi zaključak da je Zemlja okrugla, što je Ursuli, njegovoj ženi, dokaz kako je definitivno poludio, ali mu Melquiades odaje priznanje za njegovo znanstveno dostignuće i poklanja mu alkemičarski laboratorij. – Magični realizam u savršenoj formi.
EURIPID – "Helena" (1)
EURIPID – "Helena" (1)
Helenin monolog služi kao uvod u radnju – ona je u Egiptu, pored groba Proteja, bivšega egipatskog kralja. Doznajemo njegov rodoslov i da je ostavio dvoje djece. Nakon toga govori o svome porijeklu, o tome kako je dijete Lede i Zeusa u obliku labuda. Potom govori svoju priču, koja počinje Parisovim sudom i Afroditinim obećanjem da će mu dati Helenu. Hera ga, međutim, vara i daje mu lik nalik na Helenu, ali načinjen od zraka, dok Zeus Helenu prebacuje Proteju. Menelaj skuplja vojsku i napada Troju, a Helenino ime je među Helenima omraženo. Ona se nada svome iskupljenju, ali se Teoklimen, Protejev sin, zaljubljuje u nju. Ona želi sačuvati svoj brak i odbija ga. Nakon ovog monologa, na scenu stupa Teukar, koji joj govori o svome udesu – o smrti svoga brata Ajanta pod Trojom, o tome kako je Troja prije sedam godina razorena, te kako su na povratku svi bili razbacani olujom i lutaju morima. Njena majka Leda se je objesila, braća su joj mrtva, a i za Menelaja se priča da je mrtav. – Početak je malo razvučen, par detalja u priči je malo nategnuto, ali kraj prvog dijela obećava.
Helenin monolog služi kao uvod u radnju – ona je u Egiptu, pored groba Proteja, bivšega egipatskog kralja. Doznajemo njegov rodoslov i da je ostavio dvoje djece. Nakon toga govori o svome porijeklu, o tome kako je dijete Lede i Zeusa u obliku labuda. Potom govori svoju priču, koja počinje Parisovim sudom i Afroditinim obećanjem da će mu dati Helenu. Hera ga, međutim, vara i daje mu lik nalik na Helenu, ali načinjen od zraka, dok Zeus Helenu prebacuje Proteju. Menelaj skuplja vojsku i napada Troju, a Helenino ime je među Helenima omraženo. Ona se nada svome iskupljenju, ali se Teoklimen, Protejev sin, zaljubljuje u nju. Ona želi sačuvati svoj brak i odbija ga. Nakon ovog monologa, na scenu stupa Teukar, koji joj govori o svome udesu – o smrti svoga brata Ajanta pod Trojom, o tome kako je Troja prije sedam godina razorena, te kako su na povratku svi bili razbacani olujom i lutaju morima. Njena majka Leda se je objesila, braća su joj mrtva, a i za Menelaja se priča da je mrtav. – Početak je malo razvučen, par detalja u priči je malo nategnuto, ali kraj prvog dijela obećava.
ANDREJEV, Leonid – "Tat" (1)
ANDREJEV, Leonid – "Tat" (1)
Fjodor Jurasov je džeparoš, koji u gužvi prije polaska vlaka, jednom starijem gospodinu krade novčanik. Krađa ostaje nekažnjena, pošto je pokradeni ostao na peronu. Nakon što je uzeo novac, Jurasov traži mjesto u vagonu. Njegovane je vanjštine, kojom pokušava kompenzirati očiti deficit obrazovanja, a usto se trudi izigravati Nijemca. U kupeu ga dočekuju hladno, što potresa njegovo samopouzdanje. Pokušaji da započne konverzaciju ne uspjevaju, a starac kome se obraća postaje čak i ljut na njega. Sumnja da su ga njegovi suputnici samo jednim pogledom raskrinkali, da znaju njegovu pravu prirodu i zbog toga brže-bolje izlazi iz kupea. Nalazi se na platformi vagona i osluškuje okolinu, vidi seljake na poljima kako kupe ljetinu. – Sjajno pripovjedanje za pripovjetku, odmah u srž stvari, izuzetno fino psihološko ocrtavanje glavnog junaka.
Fjodor Jurasov je džeparoš, koji u gužvi prije polaska vlaka, jednom starijem gospodinu krade novčanik. Krađa ostaje nekažnjena, pošto je pokradeni ostao na peronu. Nakon što je uzeo novac, Jurasov traži mjesto u vagonu. Njegovane je vanjštine, kojom pokušava kompenzirati očiti deficit obrazovanja, a usto se trudi izigravati Nijemca. U kupeu ga dočekuju hladno, što potresa njegovo samopouzdanje. Pokušaji da započne konverzaciju ne uspjevaju, a starac kome se obraća postaje čak i ljut na njega. Sumnja da su ga njegovi suputnici samo jednim pogledom raskrinkali, da znaju njegovu pravu prirodu i zbog toga brže-bolje izlazi iz kupea. Nalazi se na platformi vagona i osluškuje okolinu, vidi seljake na poljima kako kupe ljetinu. – Sjajno pripovjedanje za pripovjetku, odmah u srž stvari, izuzetno fino psihološko ocrtavanje glavnog junaka.
Pretplati se na:
Komentari (Atom)