BOLAÑO Roberto – "2666"
1. dio
(2) Espinozine muke na putu nalaženja svoga poslanja bile su daleko veće negoli kod prve dvojice junaka. Njemački nije govorio niti studirao njemačku književnost, a nije ga zanimalo ni prevođenje, već je sanjao o tome da postane pisac. Neko vrijeme se je kretao u krugovima obožavatelja Ernsta Jüngera, ali s njima raskida kad mu ovi, zbog toga što ne govori njemački, ne dozvoljavaju da bude u piščevoj pratnji tokom njegove posjete Madridu. Espinoza dolazi do spoznaje da nikad neće postati veliki pisac i posvećuje se studijima, a 1990. promovira s radom o Archimboldiju. Četvrta, i posljednja, članica ovog ekskluzivnog kruga je Liz Norton, koja se u jednom pogledu razlikuje od ostale trojice - njoj nedostaje željezna volja da svoje planove sprovede u djelo. Osim toga, ni njeno oduševljenje Archimboldijem nije toliko kao kod ostale trojice, i ponajviše zahvaljujući upornosti njezinog njemačkog momka, koji joj šalje Archimboldijeve knjige, ona počinje voljeti pisčeva djela. Nakon ovog pojedinačnog upoznavanja svih četvero junaka, u slijedećem dijelu pratimo kroniku njihovog međusobnog upoznavanja i ponovnog susretanja na raznoraznim literarnim kongresima po Njemačkoj i drugdje. – Tečno pripovjedanje i portretiranje likova.
31. 01. 2016.
30. 01. 2016.
SIMENON Georges – "Maigret u Picrattu" (2)
SIMENON Georges – "Maigret u Picrattu"
1. dio
(2) Saslušavanje Arlette se nastavlja i iz njene izjave doznajemo detalje situacije u klubu – dvojica muškaraca, koje je ona čula, bili su iza jedne pregrade, u susjednom separeu, i ona ih je vidjela samo s leđa dok su odlazili. Arlette je bila s Albertom, mladićem koji je voli i želi je izvući iz te okoline, pa nije čula svaku riječ razgovora za susjednim stolom. Osim toga, ona je i umorna i pripita, a počinje i paničiti i kajati se što je uopće otišla u policiju. Želi otići, ali joj to dežurni policajac ne dozvoljava. Uzima njene podatke, a zatim se telefonski raspituje u centrali da li se je te noći desilo ubistvo slično onom koje je Arlette opisala, ali bez uspjeha. Arlette je u međuvremenu zaspala na klupi u čekaonici, a u policijsku stanicu je došla jutarnje smjena. Novi dežurni iznova počinje s ispitivanjem, a Arlette je pomalo pun nos svega. – U ovom dijelu vidimo dodatni psihološki moment, uslijed čega radnja postaje zanimljivija.
1. dio
(2) Saslušavanje Arlette se nastavlja i iz njene izjave doznajemo detalje situacije u klubu – dvojica muškaraca, koje je ona čula, bili su iza jedne pregrade, u susjednom separeu, i ona ih je vidjela samo s leđa dok su odlazili. Arlette je bila s Albertom, mladićem koji je voli i želi je izvući iz te okoline, pa nije čula svaku riječ razgovora za susjednim stolom. Osim toga, ona je i umorna i pripita, a počinje i paničiti i kajati se što je uopće otišla u policiju. Želi otići, ali joj to dežurni policajac ne dozvoljava. Uzima njene podatke, a zatim se telefonski raspituje u centrali da li se je te noći desilo ubistvo slično onom koje je Arlette opisala, ali bez uspjeha. Arlette je u međuvremenu zaspala na klupi u čekaonici, a u policijsku stanicu je došla jutarnje smjena. Novi dežurni iznova počinje s ispitivanjem, a Arlette je pomalo pun nos svega. – U ovom dijelu vidimo dodatni psihološki moment, uslijed čega radnja postaje zanimljivija.
BOLAÑO Roberto – "2666" (1)
BOLAÑO Roberto – "2666"
(1) Na početku romana pratimo Jean-Claudea Pelletiera, studenta njemačke literature u Parizu, u njegovim mladim danima, u zimu 1980., kada se u njegovom životu dešava jedan sudbonosan događaj - on nailazi na jedan roman njemu dotada nepoznatog njemačkog pisca Benna von Archimboldija. Ne ispušta ga iz ruku dok ga nije pročitao, a zatim se baca u potragu za daljnjim djelima toga pisca. Uskoro uspjeva naći još dva romana, nakon čega odlučuje prevesti jedan od romana. Prevod je gotov 1984., na jedvite jade za njega se je našao i jedan izdavač, a knjiga doživljava trijumfalni uspjeh i omogućava Pelletieru jednu sjajnu akademsku karijeru i mjesto profesora za njemačku književnost u Parizu 1986. godine, sa samo 25 godina. Piero Morini je talijanski stručnjak za proučavanje lika i djela Benna von Archimboldija. Ovdje je situacija drugačija nego u Francuskoj - Archimboldi nije nepoznat pisac, već nekoliko njegovih djela je prevedeno na talijanski, ali bez ikakvog uspjeha kod publike. Tek uz pomoć Morinijevih angažiranih eseja postaje Archimboldi poznat u Italiji, a prevodi njegovih romana doživljavaju uspjeh. I Morini, zahvaljujući Archimboldiju, dobija mjesto profesora u Torinu. Doznajemo i da oboljeva od multiple skleroze i da je vezan za invalidska kolica. Manuel Espinoza je španjolski stručnjak za Archimboldija. – Vickast početak.
2. dio
(1) Na početku romana pratimo Jean-Claudea Pelletiera, studenta njemačke literature u Parizu, u njegovim mladim danima, u zimu 1980., kada se u njegovom životu dešava jedan sudbonosan događaj - on nailazi na jedan roman njemu dotada nepoznatog njemačkog pisca Benna von Archimboldija. Ne ispušta ga iz ruku dok ga nije pročitao, a zatim se baca u potragu za daljnjim djelima toga pisca. Uskoro uspjeva naći još dva romana, nakon čega odlučuje prevesti jedan od romana. Prevod je gotov 1984., na jedvite jade za njega se je našao i jedan izdavač, a knjiga doživljava trijumfalni uspjeh i omogućava Pelletieru jednu sjajnu akademsku karijeru i mjesto profesora za njemačku književnost u Parizu 1986. godine, sa samo 25 godina. Piero Morini je talijanski stručnjak za proučavanje lika i djela Benna von Archimboldija. Ovdje je situacija drugačija nego u Francuskoj - Archimboldi nije nepoznat pisac, već nekoliko njegovih djela je prevedeno na talijanski, ali bez ikakvog uspjeha kod publike. Tek uz pomoć Morinijevih angažiranih eseja postaje Archimboldi poznat u Italiji, a prevodi njegovih romana doživljavaju uspjeh. I Morini, zahvaljujući Archimboldiju, dobija mjesto profesora u Torinu. Doznajemo i da oboljeva od multiple skleroze i da je vezan za invalidska kolica. Manuel Espinoza je španjolski stručnjak za Archimboldija. – Vickast početak.
2. dio
29. 01. 2016.
SIMENON Georges – "Maigret u Picrattu" (1)
SIMENON Georges – "Maigret u Picrattu"
(1) Policajac Jussiame patrolira svake noći u pariškom kvartu noćnih klubova. Sve liči na teatarsku predstavu na ulici – svi likovi su mu poznati i svi oni svake noći čine iste pokrete. Tako je i ove noći, sve dok Arlette, striptizeta u klubu "Picratt", umjesto da ode u svoju sobu, odlazi popiti kavu s rumom u obližnji bar, a zatim se obraća Jussiameu i govori mu kako želi podnijeti prijavu u policiji. Ovaj je šalje u komesarijat (ovaj se nalazi odmah preko puta), a ona doista odlazi i počinje davanjem izjave kod dežurnog policajca. Ona je tokom večeri u noćnom klubu čula dvojicu gostiju kako planiraju ubistvo "grofice" – ona ne zna tko su ta dvojica gostiju, niti tko je grofica, ali je sigurna da je stvar ozbiljna i da bi policija trebala poduzeti nešto. Dežurni policajac je, nakon što je iznijela činjenice, počinje nadugačko i naširoko ispitivati. – Zanimljiv početak, pri kraju odlomka počinje biti malo isprazno.
2. dio
(1) Policajac Jussiame patrolira svake noći u pariškom kvartu noćnih klubova. Sve liči na teatarsku predstavu na ulici – svi likovi su mu poznati i svi oni svake noći čine iste pokrete. Tako je i ove noći, sve dok Arlette, striptizeta u klubu "Picratt", umjesto da ode u svoju sobu, odlazi popiti kavu s rumom u obližnji bar, a zatim se obraća Jussiameu i govori mu kako želi podnijeti prijavu u policiji. Ovaj je šalje u komesarijat (ovaj se nalazi odmah preko puta), a ona doista odlazi i počinje davanjem izjave kod dežurnog policajca. Ona je tokom večeri u noćnom klubu čula dvojicu gostiju kako planiraju ubistvo "grofice" – ona ne zna tko su ta dvojica gostiju, niti tko je grofica, ali je sigurna da je stvar ozbiljna i da bi policija trebala poduzeti nešto. Dežurni policajac je, nakon što je iznijela činjenice, počinje nadugačko i naširoko ispitivati. – Zanimljiv početak, pri kraju odlomka počinje biti malo isprazno.
2. dio
24. 01. 2016.
AMIS Kingsley – "Sretni Jim" (1)
AMIS Kingsley – "Sretni Jim"
(1) Mladi asistent Jim Dixon prati svoga šefa, prof. Welcha, profesora povjesti, u šetnji po krugu sveučilišta. Profesor priča neku dosadnu anegdotu, a Jimu za to vrijeme lutaju misli – mozak mu se dijelom bavi smišljenjem kojekakvih psina, a dijelom i njegovom budućnošću, koja se rješava u nekoliko slijedećih tjedana i koja u velikoj mjeri ovisi i o prof. Welchu, zbog čega je Jim odlučan da s njim ostane u dobrim odnosima. Jim prekida profesorovo pričanje i raspituje se za profesorovu kćer Margaret, koja je očito prošla jednu tešku životnu fazu i trenutno se oporavlja. Profesor ponovno započinje jednu od svojih anegdota, dok se Jimovom glavom ponovno motaju psine – profesora bi najranije odnio do WC-a i zabio mu noge u školjku, pošto je ovaj zaboravio da trebaju krenuti na čaj u profesorovoj kući, na koji je pozvan i Jim i na kome bi trebao nakon nekoliko tjedana trebao vidjeti Margaret. Jim ne zna šta ga očekuje, kako će se Margaret ponašati prema njemu, ali i kakav je njihov trenutni odnos. – Vickast početak, dosta dobro.
(1) Mladi asistent Jim Dixon prati svoga šefa, prof. Welcha, profesora povjesti, u šetnji po krugu sveučilišta. Profesor priča neku dosadnu anegdotu, a Jimu za to vrijeme lutaju misli – mozak mu se dijelom bavi smišljenjem kojekakvih psina, a dijelom i njegovom budućnošću, koja se rješava u nekoliko slijedećih tjedana i koja u velikoj mjeri ovisi i o prof. Welchu, zbog čega je Jim odlučan da s njim ostane u dobrim odnosima. Jim prekida profesorovo pričanje i raspituje se za profesorovu kćer Margaret, koja je očito prošla jednu tešku životnu fazu i trenutno se oporavlja. Profesor ponovno započinje jednu od svojih anegdota, dok se Jimovom glavom ponovno motaju psine – profesora bi najranije odnio do WC-a i zabio mu noge u školjku, pošto je ovaj zaboravio da trebaju krenuti na čaj u profesorovoj kući, na koji je pozvan i Jim i na kome bi trebao nakon nekoliko tjedana trebao vidjeti Margaret. Jim ne zna šta ga očekuje, kako će se Margaret ponašati prema njemu, ali i kakav je njihov trenutni odnos. – Vickast početak, dosta dobro.
BULGAKOV Mihail – "Majstor i Margarita" (1)
BULGAKOV Mihail – "Majstor i Margarita"
(1) Dvojica sovjetskih građana se sastaju na periferiji Moskve, u suton toplog proljetnog dana. Prvi je Berlioz, predsjednik literarnog udruženja MASSOLIT, a drugi je mladi pjesnik Bezdomni. Nakon što su, poslije izvjesnih poteškoća, nabavili osvježenje, počinju se dešavati neobjašnjive stvari – Berlioza hvata neobjašnjivi napad panike, priviđaju mu se utvare. Razgovor Berlioza i Bezdomnog se vrti oko Isusa Krista – Bezdomni je, po nalogu Berlioza, za časopis napisao poemu o Kristu, u kojoj ga je prikazao u najcrnjim bojama, ali Berlioz time nije zadovoljan. Krist je, za njegov ukus, opisan izuzetno živo i plastično, a on je uvjeren da Krist kao stvarna osoba nikada nije ni postojao, zašto Bezdomnom navodi dokaze, po kojima je priča o Isusu jednostavno korištenje uobičajenih elemenata legendi i ništa više. Tokom ove rasprave, u njihovoj se blizini pojavljuje jedan čovjek neobična izgleda i prilazi im. – Relativno miran uvod, koji pred kraj polako prelazi u ludnicu.
(1) Dvojica sovjetskih građana se sastaju na periferiji Moskve, u suton toplog proljetnog dana. Prvi je Berlioz, predsjednik literarnog udruženja MASSOLIT, a drugi je mladi pjesnik Bezdomni. Nakon što su, poslije izvjesnih poteškoća, nabavili osvježenje, počinju se dešavati neobjašnjive stvari – Berlioza hvata neobjašnjivi napad panike, priviđaju mu se utvare. Razgovor Berlioza i Bezdomnog se vrti oko Isusa Krista – Bezdomni je, po nalogu Berlioza, za časopis napisao poemu o Kristu, u kojoj ga je prikazao u najcrnjim bojama, ali Berlioz time nije zadovoljan. Krist je, za njegov ukus, opisan izuzetno živo i plastično, a on je uvjeren da Krist kao stvarna osoba nikada nije ni postojao, zašto Bezdomnom navodi dokaze, po kojima je priča o Isusu jednostavno korištenje uobičajenih elemenata legendi i ništa više. Tokom ove rasprave, u njihovoj se blizini pojavljuje jedan čovjek neobična izgleda i prilazi im. – Relativno miran uvod, koji pred kraj polako prelazi u ludnicu.
VARGAS Fred – "Bijesna vojska" (1)
VARGAS Fred – "Bijesna vojska"
(1) Komesar Adamsberg dolazi na uviđaj u pariški stan jednog starog bračnog para kao zamjena za lokalnog inspektora. Starica je umrla tokom noći, dok starac jedva čeka da se sve završi, kako bi se mogao prepustiti svojoj omiljenoj zanimaciji, rješavanju križaljki. Komesara zbunjuju mrvice kruha i zbog toga počinje ispitivati starca. Starac malo-pomalo počinje priču o zajedničkom bračnom životu – njegova žena je pokušavala ubiti par štakora koji su starcu bili dragi. Adamsberg sumnja da je starac zbog toga ubio svoju ženu. – Relativno jednostavna priča, koja pri kraju odlomka postaje jeziva.
(1) Komesar Adamsberg dolazi na uviđaj u pariški stan jednog starog bračnog para kao zamjena za lokalnog inspektora. Starica je umrla tokom noći, dok starac jedva čeka da se sve završi, kako bi se mogao prepustiti svojoj omiljenoj zanimaciji, rješavanju križaljki. Komesara zbunjuju mrvice kruha i zbog toga počinje ispitivati starca. Starac malo-pomalo počinje priču o zajedničkom bračnom životu – njegova žena je pokušavala ubiti par štakora koji su starcu bili dragi. Adamsberg sumnja da je starac zbog toga ubio svoju ženu. – Relativno jednostavna priča, koja pri kraju odlomka postaje jeziva.
17. 01. 2016.
IVANJI Ivan – "Konstantin" (1)
IVANJI Ivan – "Konstantin"
(1) Armenijski kralj Tiridat je u svom ljetnikovcu s rimskim kupatilom, gdje razgovara sa svojom starom robinjom Nušrivanom, koja ga služi tokom pranja, pošto nijedna od djevojaka-robinja nije na raspolaganju. Doznajemo detalje iz Tiridatove prošlosti – bio je sportaš i rimski vojskovođa. Nakon masaže, Tiridat pokazuje robinji mozaik s pastoralnim scenama i svu raskoš kupatila. Duboko u sebi, on je nezadovoljan, boravak u Armeniji osjeća kao kaznu. Robinja mu govori da je on slobodan čovjek i da ima moć da promjeni stvari. On je potom vodi do ruba provalije (kupatilo i ljetnikovac su visoko u brdima) i raspituje se za Grigorija, kršćanskog propovjednika. Doznajemo da je Nušrivana kršćanka i da, zajedno s drugim djevojkama-kršćankama (njih je 12) iz njegovog harema, Grigoriju potajno odnosi hranu. Tiridat je za to znao čitavo vrijeme, ali nije ništa poduzimao protiv toga. Sad je skovao plan i traži od robinje da mu dovede Grigorija. – Solidan početak povjesnog romana.
(1) Armenijski kralj Tiridat je u svom ljetnikovcu s rimskim kupatilom, gdje razgovara sa svojom starom robinjom Nušrivanom, koja ga služi tokom pranja, pošto nijedna od djevojaka-robinja nije na raspolaganju. Doznajemo detalje iz Tiridatove prošlosti – bio je sportaš i rimski vojskovođa. Nakon masaže, Tiridat pokazuje robinji mozaik s pastoralnim scenama i svu raskoš kupatila. Duboko u sebi, on je nezadovoljan, boravak u Armeniji osjeća kao kaznu. Robinja mu govori da je on slobodan čovjek i da ima moć da promjeni stvari. On je potom vodi do ruba provalije (kupatilo i ljetnikovac su visoko u brdima) i raspituje se za Grigorija, kršćanskog propovjednika. Doznajemo da je Nušrivana kršćanka i da, zajedno s drugim djevojkama-kršćankama (njih je 12) iz njegovog harema, Grigoriju potajno odnosi hranu. Tiridat je za to znao čitavo vrijeme, ali nije ništa poduzimao protiv toga. Sad je skovao plan i traži od robinje da mu dovede Grigorija. – Solidan početak povjesnog romana.
DOSTOJEVSKI Fjodor M. – "Idiot" (1)
DOSTOJEVSKI Fjodor M. – "Idiot"
(1) Roman počinje opisom atmosfere u vlaku iz Varšave za Petrograd. Odmah nakon toga, pisac izdvaja dvojicu mladića, po svemu sušta suprotnost jedan drugom – Rogožin je nizak, nabijen, crnokos, Miškin visok, tanak, plavokos. Pisac se, međutim, ne zaustavlja samo na fizičkim osobinama, već zadire i u psihu svojih figura – Rogožin je koleričan tip, Miškin poprilično flegmatičan. Njih dvojica započinju razgovor – Miškin govori o svom boravku u Švicarskoj, gdje je bio na liječenju, dok Rogožin pomalo zlurado primjećuje da Miškin nema baš podesnu odjeću za rusku zimu. Tu se razgovoru pridružuje i treći putnik, sredovječni činovnik (kasnije doznajemo da se zove Lebedov). Miškin namjerava u Petrogradu potražiti svoju bogatu rođaku, generalicu Jepančinu. Rogožin i Lebedov mu se zbog toga rugaju, uvjereni su da će ga ova dati izbaciti. Kroz Lebedovljevo pričanje doznajemo mnoge pojedinosti o figurama u nastavku romana, ponajviše one financijske prirode. – Izuzetno brz početak za jedan veliki roman.
(1) Roman počinje opisom atmosfere u vlaku iz Varšave za Petrograd. Odmah nakon toga, pisac izdvaja dvojicu mladića, po svemu sušta suprotnost jedan drugom – Rogožin je nizak, nabijen, crnokos, Miškin visok, tanak, plavokos. Pisac se, međutim, ne zaustavlja samo na fizičkim osobinama, već zadire i u psihu svojih figura – Rogožin je koleričan tip, Miškin poprilično flegmatičan. Njih dvojica započinju razgovor – Miškin govori o svom boravku u Švicarskoj, gdje je bio na liječenju, dok Rogožin pomalo zlurado primjećuje da Miškin nema baš podesnu odjeću za rusku zimu. Tu se razgovoru pridružuje i treći putnik, sredovječni činovnik (kasnije doznajemo da se zove Lebedov). Miškin namjerava u Petrogradu potražiti svoju bogatu rođaku, generalicu Jepančinu. Rogožin i Lebedov mu se zbog toga rugaju, uvjereni su da će ga ova dati izbaciti. Kroz Lebedovljevo pričanje doznajemo mnoge pojedinosti o figurama u nastavku romana, ponajviše one financijske prirode. – Izuzetno brz početak za jedan veliki roman.
15. 01. 2016.
HEMINGWAY Ernest – "Kome zvono zvoni" (1)
HEMINGWAY Ernest – "Kome zvono zvoni"
(1) Moto romana je prilično upečatljiv i pregnantan. Na početku romana pratimo mladog Amerikanca Roberta Jordana, koji negdje u Španjolskoj, u društvu starca Anselma, izviđa most. Slijedi detaljni opis starca, a nakon toga pratimo razgovor dvojice o rasporedu straža i o osiguranju podrške za napad. Razgovori su kratki i sažeti (kao i najveći dio H.-eve proze). Njih dvojica potom odlaze od mosta do mjesta na kome Robert može sakriti eksploziv. Mladić je nepovjerljiv, pošto je stranac u tuđoj zemlji, strahuje od izdaje. Robert i Anselmo dolaze do cilja svoga puta, skloništa republikanskih boraca. Anselmo odlazi najaviti Roberta domaćim borcima. Doznajemo da je Robert stručnjak za eksplozive i da je njegov zadatak dignuti most zrak. – Zanimljiv početak, odmah u srž radnje.
(1) Moto romana je prilično upečatljiv i pregnantan. Na početku romana pratimo mladog Amerikanca Roberta Jordana, koji negdje u Španjolskoj, u društvu starca Anselma, izviđa most. Slijedi detaljni opis starca, a nakon toga pratimo razgovor dvojice o rasporedu straža i o osiguranju podrške za napad. Razgovori su kratki i sažeti (kao i najveći dio H.-eve proze). Njih dvojica potom odlaze od mosta do mjesta na kome Robert može sakriti eksploziv. Mladić je nepovjerljiv, pošto je stranac u tuđoj zemlji, strahuje od izdaje. Robert i Anselmo dolaze do cilja svoga puta, skloništa republikanskih boraca. Anselmo odlazi najaviti Roberta domaćim borcima. Doznajemo da je Robert stručnjak za eksplozive i da je njegov zadatak dignuti most zrak. – Zanimljiv početak, odmah u srž radnje.
14. 01. 2016.
CHANDLER Raymond – "Dugi oproštaj" (1)
CHANDLER Raymond – "Dugi oproštaj"
(1) Marlowe, kao i uvijek, pripovjeda u prvom licu, a na početku ovoga romana nam govori o svom prvom susretu s Terryjem Lennoxom. Njega je upoznao u jednom noćnom baru, gdje se je Lennox dovezao potpuno pijan i u društvu jedne djevojke koja je očito bila iz visokog društva. Terry djevojci priznaje da je morao prodati svoja sportska kola, a pri izlasku iz auta se spotiče, završava u Marloweim rukama i zaspiva. Djevojka ga nato ostavlja i odlazi, a Marlowe se brine o Terryju, pošto mu je ovaj simpatičan. Prvo se kači zbog njega sa čuvarem parkirališta, a potom ga pijanoga odvodi k sebi u stan. Terry je ujutro prilično ugodan i uljudan, i Terry Lennox i Marlowe odlaze zajedno do Terryjevog stana, koji je poput hotelske sobe, prazan i bezličan. – Izuzetno solidan, za Chandlerove standarde suzdržan početak.
(1) Marlowe, kao i uvijek, pripovjeda u prvom licu, a na početku ovoga romana nam govori o svom prvom susretu s Terryjem Lennoxom. Njega je upoznao u jednom noćnom baru, gdje se je Lennox dovezao potpuno pijan i u društvu jedne djevojke koja je očito bila iz visokog društva. Terry djevojci priznaje da je morao prodati svoja sportska kola, a pri izlasku iz auta se spotiče, završava u Marloweim rukama i zaspiva. Djevojka ga nato ostavlja i odlazi, a Marlowe se brine o Terryju, pošto mu je ovaj simpatičan. Prvo se kači zbog njega sa čuvarem parkirališta, a potom ga pijanoga odvodi k sebi u stan. Terry je ujutro prilično ugodan i uljudan, i Terry Lennox i Marlowe odlaze zajedno do Terryjevog stana, koji je poput hotelske sobe, prazan i bezličan. – Izuzetno solidan, za Chandlerove standarde suzdržan početak.
Pretplati se na:
Komentari (Atom)