(4) Dok Turci odvode djecu, na izvjesnoj udaljenosti ih prati rodbina, najčešće majke, koje su za svojom djecom naricale kao za umrlima. Putem su posustajale i odustajale, a i one najupornije su mogle pratiti povorku samo do višegradske skele, pošto preko rijeke nisu mogle. U jednom od sepeta, te je godine bio odveden dječak koji će za života napraviti veliku karijeru i postati veliki vezir, a koji je zauvijek zapamtio prelaz skelom preko Drine. Upravo to sjećanje ga je natjeralo na gradnju mosta, kako bi povezao zemlju svog rođenja s ostatkom Carstva. Treće poglavlje počinje s početkom gradnje mosta. Komandu pri gradnji mosta ima Abidaga, čovjek na glasu kao strog i prijek. Odmah na početku on sakuplja lokalnu vlast i ugledne Turke i svojim govorom uteruje im strah u kosti.
Kraj drugog poglavlja je snažan i emotivan, jedan od vrhunskih mjesta u knjizi, nakon toga novi početak.
90 / 85 / 90 / 85 / 90 / 90 / 95 / 85 / 80 / 85 – 87,5
Nema komentara:
Objavi komentar