(1) Godina je 1793., Pariz u doba francuske revolucije – Evarist Gamelin, slikar, odlazi na sjednicu sekcijske skupštine u bivšu crkvu. U crkvi su vidljive promjene koje je novo doba donijelo sa sobom – religiozna znamenja su uništena, a umjesto mise, ovdje se održavaju sastanci rodoljuba. Sastanci sekcije se održavaju dvaput tjedno (traju po šest sati!), a predmet ovoga sastanka je peticija za progon nedostojnih članova. Iz razgovora sa stolarom Dupontom, članom nadzornog komiteta, zaključujemo da je Gamelin gorljivi pristalica revolucije. Gamelin posjećuje i Truberta, sekretara vojnog komiteta i bivšeg zlatara (radnju je prepustio svom pomoćniku kako bi se posvetio dužnosti u upravi). Doznajemo da je situacija po revolucionare alarmantna zbog pobuna širom zemlje i napada Austrijanaca. Trubert ima dužnost regrutirati ljude iz svoga okruga i opremiti ih oružjem. Gamelin mu donosi popis zvona koja valja pretopiti u topove. Nedugo potom, dolazi još jedna loša vijest – Custin je napustio Landau. Gorljivi revolucionari odmah traže njegovu glavu, ali ih Trubert smiruje i upućuje na institucije koje to moraju ispitati. U završetku prvog poglavlja, pisac se divi svima njima, običnim ljudima koji su srušili Carstvo i koji svoju snagu crpe iz činjenice da nemaju nikakvu nadu u milost svojih neprijatelja.
Živ i vjerodostojan opis ovog turbulentnog povjesnog doba, fina mješavina povjesnih činjenica i fikcije.
75 / 80 / 80 / 70 / 75 / 85 / 80 / 80 / 85 / 85 – 79,5
Nema komentara:
Objavi komentar